Page 37 - STAV broj 230

Ako već postoje analize tržišta
rada, trebalo bi napraviti analize
i projekcije koliko ćemo u
budućnosti imati stručnjaka za
ustavno pravo, međunarodno
pravo. Znamo li koliko imamo,
a koliko nam treba filologa,
arheologa, historičara?
Znamo li koliko će nam trebati
prevodilaca kada se približimo
ulasku u EU? Znaju li oni koji
odlučuju o obrazovnom sistemu
da naši učenici u osnovnim i
srednjim školama i dan-danas
čitaju lektire prevedene u
Beogradu i Zagrebu, da gotovo
ne postoje crtani i dječiji filmovi
sinhronizirani ili titlovani na
bosanskom jeziku

pravo, međunarodno pravo. Znamo li ko-
liko imamo, a koliko nam treba filologa,
arheologa, historičara? Postoje li takve
analize? Znamo li koliko će nam trebati
prevodilaca kada se približimo ulasku u
Evropsku uniju? Znaju li oni koji odluču-
ju o obrazovnom sistemu da naši učenici
u osnovnim i srednjim školama i dan-da-
nas čitaju lektire prevedene u Beogradu
i Zagrebu, da gotovo ne postoje crtani i
dječiji filmovi sinhronizirani ili titlovani
na bosanskom jeziku? Dobro smo svjesni
da bi se tim pitanjima trebala baviti neka
državna obrazovna institucija, ali takva ne
postoji, pa se u koštac s ovim problemima
dugoročno moraju uhvatiti kantonalna i fe-
deralna ministarstva obrazovanje i kulture.
stipendirati budžetskim novcem ili bi bilo KAKO SE ODUPRIJETI KOLONIZACIJI Posao države, u koju podrazumijevamo
daleko funkcionalnije da se razvija sistem U isto vrijeme suočavamo se s gašenjem različite nivoe vlasti i nadležnosti, mora biti
u kojem privatni poduzetnici finansiraju Odsjeka za bosanski jezik i književnost na osmišljavanje i razvijanje bosanske lingvi-
školovanje svojih budućih radnika. U tom Univerzitetu u Mostaru jer se na ovaj studij stičke, leksikografske, izdavačke, publici-
smislu može biti dobar sistem tzv. dualnog ne prijavljuje dovoljan broj studenata, a sve stičke, filmske djelatnosti jer smo, gotovo
obrazovanja, koje se kod nas uveliko najav- ih je manje i na Tuzlanskom i Sarajevskom tri decenije nakon osamostaljivanja, i da-
ljuje, a u kojem učenici stručnih škola dio univerzitetu. I to se dešava u vremenu kada lje izloženi koloniziranju u oblasti nauke
nastave provode na praksi u nekom pre- su bosanski i bošnjački identitet izloženi i kulture.
duzeću i za to dobiju novčanu naknadu. svakodnevnim napadima, s različitih strana Zato bi, prije nego o stolarima i stakla-
i svakojakim oruđem. Ko će, onda, i danas rima, valjalo razmišljati ko će stećke vratiti
i sutra njegovati, razvijati i afirmirati kul- Bosni, ko će pisati pravopise i gramatike bo-
turne, jezičke i tradicijske vrijednosti Bo- sanskog jezika, kakva će biti sudbina “Pre-
sne i Hercegovine? Uz dužno poštovanje, poroda”, kako ćemo od zaborava sačuvati
cvjećari i autolimari sigurno neće, nego će vlastite tradicijske i kulturološke vrijednosti.
prvom prilikom, što je sasvim razumljivo, Pritom treba naglasiti da je ulaganje u kul-
svoju egzistenciju potražiti izvan bosan- turu, kao i razvijanje humanističkih nauka,
skohercegovačkih granica. čak i ekonomski višestruko isplativo jer se
Ako već postoje analize tržišta rada, što bosanski turistički potencijali ne razvija-
svakako može biti korisno (uz uvjet da je ju samo na osnovu prirodnih ljepota nego
precizno definirano šta taj pojam podra- i na bogatoj historiji i kulturnoj baštini.
zumijeva i šta sve obuhvata), trebalo bi I ne bi bilo pametno zanemariti onu
napraviti analize i projekcije koliko ćemo čuvenu Platonovu misao o Atinjanima,
u budućnosti imati stručnjaka za ustavno učiteljima i obućarima. n

STAV 1/8/2019 37