Page 78 - STAV broj 230

DRUŠTVO

Uvod u historiju odnosa islama i Zapada (3)

MJESTA SUSRETA:

VOLTAIRE, GIBBON, HINDI,

CERVANTES, KAHVA...

Knjiga Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada autora Ibrahima Kalina
istinska je studija izuzetne informativnosti i dubine koja nastoji rasvijetliti dva važna fenomena: odnose
islamskog i zapadnog društva u jednom veoma dugom historijskom razdoblju i različite dimenzije
slojevite historije tih odnosa. Kalinova studija ni po čemu ne podsjeća na onu vrstu tekstova pisanih s
namjerom da čitaoca u nešto uvjere. Ovdje je riječ o knjizi u kojoj autor, inače vrstan mislilac i filozof,
nastoji razumjeti susrete islamskog i zapadnog društva, bilo u formi sukoba ili plodonosne saradnje,
te ih smjestiti u jedan racionalan okvir. Autor znalački potcrtava kako historija nikada nije nešto što
pripada samo prošlosti, već podjednako i našoj sadašnjosti. Samo ono razumijevanje historije koje
ne izlazi izvan racionalnih okvira, smatra Kalin, može nam pomoći da gradimo temelje za zdraviju
budućnost. Stoga je njegova knjiga ne samo uvod u historiju odnosa islama i Zapada već i svojevrstan
uvod u filozofiju historije odnosa dvaju velikih kulturno-civilizacijskih krugova

Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada, Ibrahim Kalin, “Dobra knjiga”,
Sarajevo, 2019. godine, 652 stranice

Piše: Hamza RIDŽAL s čuvenim djelom Petera Baylea Dictionna- Najslavnije lice prosvjetiteljstva – Vol-
hamza@stav.ba ire historique et critique (1697). Ovo djelo, taire – slijedi trag svojih savremenika i an-
nazvano i kao Municija prosvjetiteljstva, tiislamskoj retorici donosi novu, književ-
predstavljalo je temeljnu referencu fran- nu dimenziju. Iako ni kršćanstvo nije bilo
okom renesanse i prosvjetitelj- cuskim prosvjetiteljskim misliocima po- pošteđeno Voltaireovih strijela, piše Kalin,
stva Evropa je, kako fizički, tako put Diderota i Voltairea. Bayle u Rječniku u njegovim pisanjima o islamu nema ni
i imaginarno, izašla izvan svojih posvećuje čak 25 stranica hazreti Muham- traga racionalizma i humanizma. Tek je
Ttradicionalnih granica i otvorila medu. “Koliko god da Bayle o islamskoj Gibbon, autor djela Historija propasti Rim-
se prema novim horizontima. Sve jača vjeri i njenom poslaniku ponavlja stereo- skog carstva, o hazreti Muhammedu iznio
opozicija prema Katoličkoj crkvi bila je tipne komentare, o muslimanskim zajed- relativno objektivne i pravedne komentare.
uzrok da se islam analizira na mnogo sa- nicama iznosi važne opservacije koje se u “U velikoj mjeri ostavljajući po strani reli-
vjesniji i nepristrasniji način. Ipak, kako većini oslanjaju na putopise. Naprimjer, gijsku i historijsku mitologiju, on hazreti
piše Kalin, to ne znači da je nestalo an- da bi istakao ‘normalnost’ muslimanske Muhammeda analizira kao osobu koja je u
tiislamske histerije. “Kao što ćemo vidjeti kulture, on se dotiče senzibiliteta Turki- velikoj mjeri utjecala na tok historije. (...)
u Voltaireovom primjeru, s jačanjem se- nja u pitanju časti i poštenja i to poredi Gibbon je svjestan priča i legendi koje su u
kularne misli antiislamska retorika izgu- sa moralnom labavošću Evrope. Naspram Evropi plasirane u vezi hazreti Muhameda
bit će svoju vjersku sadržinu i poprimit svojevoljnih i tiranskih praksi kršćanskih i islamske historije. On, također, otvoreno
će potpuno racionalistički i pozitivistič- prinčeva, on hvali tolerantnu politiku mu- iznosi da je to urađeno samo zbog neprija-
ki karakter”, piše Kalin, navodeći cijeli slimana. Sve to pokazuje da evropska per- teljstva prema islamu i radi fanatične odbra-
niz evropskih prosvjetitelja koji su islam cepija sopstvenog ‘ja’ direktno određuje ne kršćanstva”, navodi Kalin, te poručuje
nastojali diskreditirati racionalnim, a ne percepciju o muslimanima”, piše Kalin, da zbog toga Gibbon zaslužuje poštovanje
teološkim argumentima. ističući da je Evropa na taj način svoje muslimana i kršćana podjednako.
Prva značajna promjena u evropskoj unutarnje obračune vodila preko islam- Kalin ističe da Voltaire i Gibbon
percepciji islama pojavila se u 17. stoljeću, skih i osmanskih referenci. nisu bili jedine zvijezde tog doba, punog

78 1/8/2019 STAV