Page 71 - STAV broj 213
P. 71

IME, SIMBOLI, ŠTAB DIVIZIJE I     je na nivou divizije održavana u skladu   utemeljene činjenica ni o 13. SS diviziji
          SARADNJA S ČETNICIMA              s odlukama viših komandi. Tu saradnju   niti o slučajevima ratnih zločina koje su
            Divizija je dobila ime od heraldič-  muslimani su prihvatili s razočarenjem i   počinili njeni pripadnici. Cilj je bio da se
          kog simbola iz grba Bosne i Hercegovi-  nisu je oprostili Nijemcima. Poznata je či-  13. SS divizija prikaže zločinačkom, a time
          ne u vrijeme austrougarske uprave, koji   njenica da su se naročito istočnobosanski   diskreditiraju i optuže njeni pripadnici,
          je prikazivao u štitu savijenu ruku koja   muslimani dobrovoljno javili u Waffen-SS,   kao i svi oni koji su na bilo kakav način
          drži handžar (zakrivljenu kratku sablju).   potaknuti četničkim zločinima. U vezi s   bili povezani s njenim formiranjem i dje-
          Ovaj simbol iskorišten je i za službenu   tim, Bernwald postavlja pitanje: Zar bi čet-  lovanjem. Vjerovatno je dodatna namje-
          taktičku oznaku divizije (handžar u šti-  nici, kao srpski nacionalni borci, pristali   ra bila da se iznudi što veća ratna odšteta
          tu), kao i za oznake na kragni kakve su   na bilo kakvu saradnju s njom da je ova   od Nijemaca.
          imale sve divizije Waffen-SS-a. Oznaka   divizija masovno ubijala i progonila Srbe?
          je sadržavala motiv ruke s handžarom uz                              POVOD ZA PISANJE KNJIGE
          njemački kukasti krst, dakle kombinacija   DRUGI O DIVIZIJI             Većina divizije prešla je Savu i ušla u
          simbola Bosne i Trećeg rajha.        Vjerovatno ni o jednoj njemačkoj di-  Bosnu sredinom marta 1944. godine. Pro-
            Po povratku iz Francuske i Njemačke,   viziji Waffen-SS nije toliko obimno, a u   mjenom ratnih prilika, sredinom oktobra,
          gdje je provođena obuka, štab divizije, u   isto vrijeme i tako paušalno, jednostrano   divizija napušta Bosnu, što je za posljedi-
          početku, smjestio se u Vinkovcima. Nedu-  i tendenciozno pisano kao o 13. SS bosan-  cu imalo veliki val dezerterstva. Mnogi
          go zatim, izdato je naređenje za prelazak   skohercegovačkoj brdskoj diviziji Han-  Bošnjaci postajali su svjesni da premještaj
          u Bosnu, nakon čega se štab premjestio u   džar. To važi za cjelokupnu povijest ove   divizije znači i definitivno napuštanje Bo-
          Brčko. Autor se sjeća dolaska u ovaj grad   divizije, od njenog nastanka, preko peri-  sne. Njemački oficiri imali su poslije rata
          i useljenja u Hotel “Posavina”, u kojem   oda obuke, pa do borbenog puta u Bosni.   razumijevanja za takve postupke: Bošnja-
          se nalazilo prvo sjedište štaba.  U vezi s tim autor donosi popis literature   cima je bilo obećano da će se divizija boriti
            U knjizi se nalaze i biografije divizij-  o ovoj jedinici uz kratak kritički osvrt.   u Bosni, a sada je iz nje odlazila u vrijeme
          skih imama. Autor navodi svjedočanstvo,   Knjigu Envera Redžića Muslimansko   najveće pogibelji. Sedamsto pedeset bivših
          svršenika Gazi Husrev-begove medrese i   autonomaštvo i 13. SS divizija Bernwald   pripadnika SS divizije Handžar predalo se
          Više šerijatsko-teološke škole u Sarajevu   ocjenjuje kao “djelo u kojem je ideologi-  29. oktobra 1944. godine s oružjem parti-
          imama Kasima Mašića o tome kako ga je   ja potpuno nadvladala temeljne principe   zanima, nakon čega su raspoređeni u više
          njegov poznanik Alija Izetbegović, tada   naučnog rada, pa iskazuje nekritičnost i   brigada (16. muslimanska brigada, Tuzlan-
          pripadnik organizacije “Mladi muslima-  pristranost kakva ne priliči ni običnim   ski partizanski odred...). Procjene su da je
          ni”, pokušavao odvratiti od pristupanja   amaterima. Autor (Redžić) tako prenosi   od 2.000 do 3.000 pripadnika ove divizije
          Handžar diviziji. Izetbegović je bio izri-  veoma sporne navode iz različitih posli-  prešlo u partizanske redove.
          čito protiv Hitlera i saradnje muslimana   jeratnih izvora čiju temeljnost i vjerodo-  Pobjednici su pisali svoju povijest u
          s fašistima, jednako kao i drugi pripad-  stojnost nije ni pokušao ispitati. (...) U   kojoj nije bilo mjesta za one koji su se bo-
          nici ove organizacije, koji su na Nijemce   spomenutoj knjizi mogu se naći bezbrojni   rili na drugoj, poraženoj strani. Sama pri-
          gledali prvenstveno kao na okupatore.  neodrživi zaključci, kao i veoma tenden-  padnost 13. SS diviziji Handžar smatrana
            Saradnja s četničkim jedinicama voj-  ciozna, upitna i neutemeljena objašnje-  je inkriminacijom. Nepoznato je koliko
          vode Radivoja Kerovića, naprimjer, bila   nja i tumačenja. Jedan od primjera jeste i   je pripadnika divizije Handžar bez suda
                                            Redžićevo gledanje na formiranje divizi-  pogubljeno u posljednjim danima rata i
          Knjiga Zvonimira Bernwalda        je u svjetlu tzv. bošnjačke autonomističke   prvim danima mira. Takvu sudbinu izbje-
          nije nikakav pokušaj              politike. Naglašavam još jednom: stvarni   gli su oni mlađih godišta koji su završili u
                                                                               logorima, na prisilnom radu, ili u zatvori-
                                            razlozi formiranja 13. SS divizije bili su u
          “rehabilitacije” 13. SS           tome da su muslimani tražili vojnu pomoć   ma, dok su oni najsretniji raspoređeni u
          Handžar divizije. Autor           u odbrani od četnika, dok je Njemačka tre-  redove partizanske Jugoslavenske vojske.
                                                                               Poslije 1945. godine u Jugoslaviji su gro-
                                            bala više vojske za rat protiv partizana!”
          nudi svjedočanstvo iznutra           Tek nakon sloma komunizma Redžić   bovi pripadnika neprijateljskih jedinica
          iz pozicije poraženog, što        je, prema Bernwaldu, mogao djelovati   sistematski uništeni, tako je uništeno i
          daje mogućnost boljeg             nesputan ideološkim okvirima jednopar-  groblje u Čeliću, u kojem su ležali pogi-
                                                                               nuli pripadnici Handžar divizije, musli-
                                            tijskog sistema. Zahvaljujući tome, o sa-
          razumijevanja i kritičkog         moj diviziji piše znatno objektivnije. Ne-  mani i katolici.
          promatranja prošlosti             posredno nakon završetka rata tendencija   Knjiga Zvonimira Bernwalda nije ni-
                                            nije bila da se utvrde historijske i pravne   kakav pokušaj “rehabilitacije” 13. SS Han-
                                                                               džar divizije. “Historiju pišu pobjednici, ali
                                                                               nam tek pobijeđeni omogućuju da prošlost
                                                                               doista razumijemo.” Ovaj je citat najkraće
                                                                               objašnjenje zašto se izdavač odlučio obja-
                                                                               viti knjigu Zvonimira Bernwalda Povijest
                                                                               divizije “Handžar”: Sjećanja i zapisi prevo-
                                                                               dioca u divizijskom štabu. Autor nudi svje-
                                                                               dočanstvo iznutra i iz pozicije poraženog,
                                                                               što daje mogućnost boljeg razumijevanja
                                                                               i kritičkog promatranja prošlosti. Pišući
                                                                               je, on se vodio mišlju Immanuela Kanta:
                                                                               “Može biti da nije sve istina što čovjek
                                                                               drži za to; ali u svemu što on kaže i napi-
                                                                               še – mora biti istinit!”       n


                                                                                                    STAV 4/4/2019  71
   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76