Page 74 - STAV broj 213
P. 74

KULTURA



          Nevjerovatno značajna knjiga otkrila

          nepoznatu islamsku baštinu u Hrvatskoj

          OBAVEZNA



          KULTUROLOŠKA




          LEKTIRA




          UKUPNE




          HRVATSKE I



          BOŠNJAČKE




          JAVNOSTI





          Zlatko Karač, Alen Žunić; Islamska arhitektura i umjetnost
          u Hrvatskoj – osmanska i suvremena baština, Arhitektonski
          fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2018, 432 stranice,
          408 ilustracija, 1.620 bilješki, 1.100 bibliografskih jedinica,

          dvojezično izdanje (hrvatsko-englesko)


          Piše: Filip Mursel BEGOVIĆ
              urednik@stav.ba

         U                                  Bosne drastično se smanjuje broj kvali-  i svi muslimani bez obzira na etničko po-
                opširnim popisima (defterima)
                Srijema i Požege, koji su sastav-
                                            ficirane radne snage, tj. majstora raznih
                                                                               rijeklo, pa tako i Bošnjaci koji su svakako
                ljeni u 16. stoljeću, nalazimo u
                                                                               predstavljali daleko najbrojniju skupinu
                                            zanata koji su upućeni na novoosvojene
                hrvatskim gradovima Osijeku i
                                                                               događao se i u Lici i Dalmaciji, gdje se
          Požegi već islamizirano stanovništvo, i to   teritorije koje su dosezale do Ćazme i   muslimanskog stanovništva. Isti proces
                                            Petrinje, koju je Hasan-paša Predojević
          prvu generaciju čiji su očevi kršćani, ali i   dao sagraditi za samo tri sedmice 1592.   muslimansko stanovništvo iz Klisa, Kni-
          veliki broj onih stanovnika čiji su očevi   godine. Dakle, po današnjim mjerilima,   na, Drniša i drugih mjesta naseljavalo u
          već bili muslimani, što sugerira da su na   tek sat vremena vožnje od Zagreba nala-  Livno, Mostar i dalje u unutrašnjost Bo-
          taj prostor odnekud pristigli. Bilo je riječ   zila se turska carevina.   sne i Hercegovine. Računa se da je u vri-
          o Bošnjacima iz Bosne, o čemu svjedoče   Međutim, koncem 17. stoljeća, posli-  jeme seobe iz Slavonije, Dalmacije i Like
          i popisi bosanskog stanovništva u Bosni.   je poraza kojeg su pretrpjele Osmanlije   u Bosnu iselilo između 120 i 130 hiljada
          Naime, dr. Fehim Nametak ustvrđuje da   nakon neuspješne opsade Beča i nakon   muslimana. Treba pri tome imati na umu
          nakon sredine 16. stoljeća i definitivnog   što su se morali povući na granicu koju   da u to vrijeme cijela Bosna i Hercego-
          pokoravanja Slavonije i Srijema od osman-  su činile rijeke Sava i Dunav, zajedno s   vina nije imala ni 400.000 stanovnika.
          skih vlasti u gradovima sjeveroistočne   osmanskom vojskom morali su se povući   Šta je bilo s arhitektonskom baštinom?

         74  4/4/2019 STAV
   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79