Page 65 - STAV broj 164-165
P. 65
STAJALIŠTA
Piše: BOSANSKI KOLOKVIJ
Jasmin HODŽIĆ
Blizanci i posteljice
Bosanski, hrvatski i srpski jezik kao
južnoslavenski jezici pripadaju DOBRIČINA
jednoj porodici jezika, isto kao I ZLI JEZICI
što Bošnjaci, Hrvati i Srbi s osta- Ovako je govorio Alija: “Mi ne negiramo prava drugih, jer smatramo
lim južnoslavenskim narodima pripadaju prirodnim da svaki narod u Bosni i Hercegovini jezik imenuje prema
jednoj lozi ili grupi naroda. Zato je sasvim vlastitome nazivu, ili, pak, u skladu sa tradicijom, te da ga normira i
prirodno da članovi jedne porodice među- javno upotrebljava”, odnosno: “Spomenuto prirodno pravo svakoga
sobno liče, manje ili više, bilo da su bliži ili naroda ne može biti dovedeno u pitanje nikakvom sličnošću, bliskošću ili
dalji srodnici, prvi rođaci, braća i sestre, ili jednakošću sa jezikom drugoga naroda”
čak blizanci (ova je riječ nastala upravo od
riječi koja označava blizinu), čime srodnici, živahnog njihovog bistvovanja – iako se zapovijeda, bez obzira na to kojem narodu
jasno, mogu ličiti i do neprepoznatljivosti. dešavalo i to da nam prekrajaju naše tra- ili plemenu pripadao. I, odnos različitosti
Ali, nikada nikome nije na um palo da dicionalno odvojene posteljice ili nam, i među plemenima i narodima trebao bi da
stane jednom novorođenčetu na vrat (ili dan danas, ni krivim ni dužnim, izmiču potakne njihovo međusobno upoznavanje,
da mu, da prostite, zavrne šiju – tj. možda naše tlo pod nogama.) a ne ubijanje (ubijanje Bog ne zapovijeda,
i drugom i trećem, ako ih istovremeno Bog nego zabranjuje). A, neka svako radi šta
da više) samo zato što liči na ono drugo, Mnogo puta do sad smo, o našim kom- hoće, ništa se sakriti ne može. (Čak i mi
tj. prvo. (Mislim, stajali su našoj novoro- šijama i susjedima, slušali kao o nebeskom znamo da ovi često i ne žele se upoznavati,
đenčadi na vratove, gluho bilo, al’ dobro narodu ili kao o nebeskim narodima, uz pa se zato ubijaju. Manje-više, zna se, za-
sad to, mi njihovim nećemo). Jedno nam skoro pa ovjekovječene “pokliče”: “Bog i pravo, ko koga voli, a ko koga ubija. – Ubi-
bude prepoznatljivo po kovrdžavoj, drugo Hrvati!”, “Vera u Boga i srpstvo” itd., pa je, ca je onaj ko ne radi kako Bog zapovijeda,
po ravnoj kosi, treće po svijetlim, četvrto ne daj se Bože poredeći, uputno u Boga po- sjećate se?) U svakom slučaju, onaj ko nije
po tamnim očima i tako dalje. I koje od gledati i budnim okom Bošnjaka. Ali, neće za bogatstvo različitosti ne poštuje Božiju
njih nam je najdraže? Teško pitanje? Svi da može, što bi rek’o onaj jedan. Islam nije volju. Ali, kako to neke istočne komšije vele,
su nam jednako dragi. Ali, šta ako baš, baš objavljen Bošnjacima, već svim ljudima. trevi se po đe-đe (trefi, op. a.) neko ko i ne
moramo da se odlučimo? Pa, možda ono Zato u svetoj islamskoj knjizi stoji: O, ljudi, zna iz kojeg je naroda i plemena, pa mu se
koje nam najviše sliči? Ili ono koje je naj- Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvara- sve pomiješa. Ili možda samo s visoka (iz
ljepše? Ili, možda ono koje je u najvećoj mo i na narode i plemena vas dijelimo da biste daleka) gleda, pa mu sve dođe isto. I onda
potrebi? Pitamo li majke kojem će djete- se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj pomiješa sve u jedno, ne priznavajući osta-
tu posvetiti najviše pažnje, bit će da je je- koji ga se najviše boji. Allah, uistinu, sve zna, le, pa se ko biva tako brani bogatstvom ra-
dan od sasvim preciznih odgovora taj da i nije Mu skriveno ništa. (Kur’an, Sobe: 13) zličitosti. Bože me sačuvaj.
pažnja pripada malehnom dok ne naraste,
bolesnom dok ne ozdravi, odsutnom dok Zanimljivo, ova poruka nije upućena P. S. Spominjali smo stvaranje ljudi od
se ne vrati kući itd. I nikada nam, je li ti samo vjernicima već svim ljudima. Ali, če- jednog čovjeka i jedne žene. Pa, kad smo
de, neće prinaumpasti da svako od njih kajte! Ko će reći da potomci jednog čovjeka već kod stvaranja, sjetit ćemo se i ovoga: I
nazovemo jednim imenom, zato što, za i jedne žene nisu braća i sestre ili srodnici? jedan od dokaza Njegovih je stvaranje nebe-
Boga miloga, podobro liče? (Iako možemo Jesu, i svi to dobro znamo, kao što svi jed- sa i Zemlje, i raznovrsnost jezika vaših i boja
da im pobrkamo imena, barem gledajući nako tako dobro znamo da postoje različita vaših; to su, zaista, pouke za one koji znaju.
sa strane – ali niko ih nikada neće zvati plemena, narodi, nacije i sl., i kao što jed- (Kur’an, Bizantinci: 22)
tako da im ugrozi vlastitu autonomnost nako dobro znamo da većina njih govori
minimalno deset različitih jezika (kažem, P. P. S. Ovako je govorio Alija: “Mi ne
većina, pa zato samo deset) bez obzira na negiramo prava drugih, jer smatramo pri-
sve sličnosti bosanskog mlijeka i engleskog rodnim da svaki narod u Bosni i Hercego-
milk-a, bosanskog mater i engleskog mother, vini jezik imenuje prema vlastitome nazi-
bosanske vode i engleskog water, bosanske vu, ili, pak, u skladu sa tradicijom, te da ga
kahve i engleskog coffee... jednako ćemo normira i javno upotrebljava”, odnosno:
riječi iz prve kolone osjećati svojima, kao “Spomenuto prirodno pravo svakoga na-
što ćemo one druge osjećati stranima. I ni- roda ne može biti dovedeno u pitanje ni-
šta strašno. Zato neće biti bolji i ugledniji kakvom sličnošću, bliskošću ili jednakošću
čovjek onaj koji je govornik engleskog od sa jezikom drugoga naroda.” n
onoga koji je govornik bosanskog, već može
biti bolji samo po tome radi li kako Bog
STAV 26/4/2018 65
