Page 62 - STAV broj 161
P. 62
DRUŠTVO
namazu i pobožnosti, pod naslovom Tuḥfa Nesvakidašnja je Ilhamijina genijalnost, njegova sposobnost
al-muṣallīn wa zubda al-hāš’in, i Ilmihal. da vlastiti izraz prilagodi slušaocu / čitaocu, te pjeva i piše u
“Koliko nam je do sada poznato, u orijen- formama u kojima ga mogu razumjeti samo oni koji su dosegli
talnim zbirkama u Bosni i Hercegovini i visoke duhovne stepene spoznaje, s jedne, ali i onaj najširi sloj
Hrvatskoj sačuvana su četiri rukopisa Il- publike, s druge strane. Također, jedan dio njegovih pjesama
hamijinog Ilmihala. Dva rukopisa nalaze jesu ilahije i kaside koje se i danas uče u tekijama, a jedna
se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, jedan od najpoznatijih jeste “Ako pitaš za derviše svijeta”. Njegova
u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u najpopularnija pjesma, izrecitirana na hutbi u Ferhat-pašinoj
Sarajevu, dok se kopija jednog rukopisa džamiji u Žepču, jeste pjesma “Čudan zeman nastade”
nalazi u Orijentalnoj zbirci Arhiva Hr-
vatske akademije znanosti i umjetnosti za zaštitu na arapskom jeziku, te Tundži- svoj Ilmihal napisao krajem XVIII ili ne-
u Zagrebu. Čini se da je peti primjerak na-salavat na narednoj stranici. Na kra- posredno početkom XIX stoljeća”, ističe
rukopisa Ilmihala, jedini prepisan još za ju teksta Tundžina-salavata zabilježena je Duranović.
života Ilhamije, za sada izgubljen”, piše 1253. h. g./ 1837/38. godina. Ista godina
Duranović. Rukopis Ilhamijinog Ilmihala, zabilježena je na kraju Ilmihala. Kemura NEKE SPECIFIČNOSTI
pod brojem “R – 2929” u Gazi Husrev-be- primjećuje da je rukopis veoma nečitak, ILHAMIJINOG “ILMIHALA”
govoj biblioteci, široj javnosti predstavio a cijelo djelo pisano je s takvim gramatič-
je Ibrahim Kemura još 1975. godine u kim greškama pri pisanju i tako slabim Pogledamo li strukturu tradicionalnih
Glasniku VIS-a. znanjem iz arapskog pisma da se tekst ne ilmihala, piše Duranović, vidjet ćemo da
može ozbiljno uzimati kao osnov na ko- oni, uz manja autorska odstupanja, slijede
ILMIHAL NA BOSANSKOM JEZIKU jem bi se gradila neka karakteristična ili isti obrazac. Na početku se uvijek prvo go-
generalna pravila o alhamijado pismu”, vori o imanskim šartima, odnosno imanu
“Rukopis se sastoji od 30 listova ve- piše Duranović. (vjerovanju), zatim o islamskim šartima,
ličine 16,5 x 11,5 s po jedanaest redaka tj. islamu (prakticiranju vjere) i na kraju
na stranici. Papir je debeo, hrapav, grub, Drugi primjerak Ilmihala u Gazijinoj svakog ilmihala upućuju se savjeti o lije-
tamnobijele boje, s vodenim znakom biblioteci dio je zbirke rukopisa koju je bi- pom ponašanju (etici), odnosno ihsanu.
evropskog porijekla. Pismo je nesh, na blioteci poklonio Osman Asaf Sokolović. Abdulvehab Ilhamija Žepčak u svom je
pojedinim mjestima vokaliziran. Pisan “Prvo djelo u zbirci je Ilhamijin Ilmihal, Ilmihalu slijedio uspostavljeni obrazac.
je nevještom rukom s mnogo grešaka. Il- koji obuhvata 22 stranice, od 1b-21b. Na Poštujući strukturu većine ilmihala, on u
mihal je promijenio više vlasnika i mjēsta prvoj stranici Ilmihala iznad Bismile na- prvom poglavlju navodi i objašnjava pe-
stanovanja. Njihova imena zabilježena su knadno je dopisan naslov Ilmihal Busne- deset i četiri farza koja svaki vjernik treba
na kraju rukopisa. To su: Hasan Softić iz vi. Tekst je najvećim dijelom vokaliziran znati kako bi se spasio od džehennemske
Radovja, neki Rizvić iz Palike, izvjesni i čitak. (...) Uz četiri sačuvana primjerka vatre. “Tako je, naime, kako kaže Ilhami-
Vuković iz Međurića, Salih Pašić Živić Ilhamijinog Ilmihala, poznati su nam neki ja, najlakše naučiti osnovne istine vjere
iz Kozica i Munla Ibrahim iz Okolišta. podaci i o petom rukopisu koji još uvijek i obavezne propise islama bez kojih se
Na početnoj stranici rukopisa zabilježeno nije pronađen. Nadamo se da će i ovaj ru- neka osoba ne može smatrati muslima-
je uputstvo na bosanskom jeziku o tome kopis ugledati svjetlo dana i biti na ras- nom. Shodno tradicionalnoj metodolo-
kako postupati s mrtvacem. Ovaj tekst polaganju istraživačima, pogotovo ako se giji, koja se u našim krajevima održala
dodan je naknadno što se može zaključi- zna da je to za sada jedini poznati rukopis do kraja XX stoljeća, Ilhamija pedeset
ti po grafiji koja se razlikuje od one ko- Ilmihala prepisan u vrijeme dok je autor i četiri farza obrađuje bez referiranja na
jom je pisan Ilmihal. Potom slijedi dova još uvijek bio živ. U tekstu Ahmed Kara- Kur’an ili Sunnet”, piše Duranović, isti-
hodža (Abdulvehab), objavljenom u Gajretu čući da je to odraz nekritičkog duha koji
Uzglavni nišan 1934. godine, Osman Asaf Sokolović piše je podrazumijevao da se vjerske istine
Abdulvehaba kako je 1933. godine Glavni odbor ‘Gaj- uče napamet, bez dubokog promišljanja
reta’ uputio dopis svim pododborima da o njima. Međutim, upravo je ilmihal, kao
Ilhamije Žepčaka rade na sakupljanju važnijih dokumenata osnovni stepen vjeronaučnog znanja, for-
iz naše prošlosti. Između ostalih, na ovu ma od koje ni u Ilhamijinom vremenu,
akciju odazvao se kadija Derviš-ef. Buturo- a ni danas, nije traženo kritičko promi-
vić, koji je sabrao nekoliko interesantnih šljanje, već iznošenje osnovnih temelja
dokumenata. Među njima je bio rukopis vjerovanja.
veličine 22 x 15 cm koji je sadržavao: Sarf
(Gramatiku arapskog jezika), Bosna-lugati Kao i drugi autori tradicionalnih vje-
(Bosansko-turski rječnik) s razgovorima ronaučnih udžbenika u Bosni i Hercego-
na 18 stranica i nepotpun Ilmihal na na- vini, i Ilhamija ne prešućuje da pripada
šem jeziku od Žepčaka hadži Abdulveh- hanefijskoj školi u fikhu i maturidijskom
haba (34 stranice). Sve tri knjige prepisao u akaidu. Ipak, njegov je Ilmihal specifi-
je Ibrahim, sin Fazlin, u Fojnici 1218. h. čan, a ta se specifičnost ogleda i u načinu
g., odnosno 1803/04. godine. Dakle, ovaj razumijevanja i interpretiranja imanskih
rukopis nastao je u Fojnici, koju je u to šarta. “Interesantan je Ilhamijin pristup
doba sigurno posjećivao Abdulvehhab Il- kod nabrajanja imanskih šarta. Naime, u
hamija. Prijepis rukopisa najvjerovatnije savremenim ilmihalima uobičajeno je da
je nastao na osnovu originala ili neke od se djeca u mektebu poučavaju vjerskim
prvih kopija originala. Na osnovu ovog istinama riječima: Ja vjerujem u Boga, u
rukopisa također znamo da je Ilhamija Božije meleke, u Božije kitabe itd. Oso-
ba se na taj način poučava da postoji Bog,
62 5/4/2018 STAV
