Page 66 - BROJ 50/GODINA II/SARAJEVO 18.2.2016.

KULTURA

da se na osnovu nje može raditi “forenzi-
ka” kraja iz kojeg dolazi. Nestručnim od- LIJEPA DJEVOJKA DA USTANE I POIGRA
nosom upravo jezik igre i pokreta presta-
je prenositi istinsko sjećanje naroda ovih
prostora. Etnomuzikologinja Tamara Ka- Zanimljivo je kako u romanu Šehrijarov prsten Dževad Karahasan percipira kolo: “Moje
rača-Beljak napominje da postoji razlika ruke su zarobljene u rukama ljudi koji stoje do mene i mi se tako, držeći jedan drugoga,
između kulturno-umjetničkih društava hvatajući ruke jedan drugome, vezujemo u lance koji se na kraju, kad smo svi uhva-
koja djeluju po gradovima i izvornih sku- ćeni, zatvara u krug. U savršeni, zatvoreni oblik koji se može kretati jedino oko svoga
pina. Postoje dobro organizirane seoske praznog središta ili, ako ti je srcu milije tako reći, može se jedino vrtjeti uprazno. A za
udruge koje promoviraju svoju tradiciju to vrijeme mi se ruke znoje i moj se znoj miješa sa znojem ljudi oko mene, za to vrijeme
– samo lokalnu. Karača-Beljak kaže da mi se oči ispunjavaju licima ljudi koji stoje u krugu prema meni i koji tako postaju gra-
iza njih stoji neko ko ima entuzijazma i nica mog zanosa i mog svijeta jer su oni, upravo oni i samo oni, drugi kraj moga kruga.”
ko je voljan da stavi na scenu nešto što je U knjizi Bošnjačka usmena lirika – kulturnohistorijski okviri geneze i poetička obiljež-
lokalna praksa. ja Nirhe Efendić piše da je jedna od omiljenih igara izvođenih na pirskom veselju uz
Namir Čomaga, koordinator KUD-a prigodnu pjesmu kolo sastavljeno od nekolicine djevojaka koje su zadirkivale nevjestu
“Baščaršija”, ne žali se na status svog ili neku od djevojaka koje bi stajale u sredini i birale “đuvegiju”. “Cure bi pjevale i pje-
društva koje “dosta dobro stoji”. “Kod smom izazivale lijepu djevojku da ustane i poigra, pozivajući je poimenice: ‘Ustaj Fato,
nas u osnovnim školama nerijetko i oso- ustaj lipa, ustaj poigraj / Dat ćemo ti stara đedu, ustaj poigraj!’ Kako djevojka u pra-
be s četiri osnovne podučavaju djecu na- vilu ne bi bila zadovoljna ponudom koju su joj drugarice pripremile, kao prenemažući
rodnim igrama. To je tuga i žalost. Mož- se i usto glumeći bolove u nogama, mrzovoljno bi im otpjevala: ‘Niti hoću, niti mogu,
da su nekad igrali godinu-dvije negdje i nit sam moćna na nogu!”
smatraju sebe stručnjacima. Diletanti su
ušli u tranziciju i uzimaju velike pare, a zadnjih decenija najznačajniji su upravo IGRA KAO SJEĆANJE
prava društva životare”, tvrdi Čomaga. njegovi zapisi. Spomenula je i Savez hr- Etnolog Dželaludin Ibraković mi šlje-
Prema izjavama naših sagovornika, vatskih kulturno-umjetničkih društava, nja je da je Bosna i Hercegovina platila
Bosna i Hercegovina nikada nije imala koji svake godine organizira školu folklora cijenu tranzicije iz socijalizma, koji je
školovanog etnokoreologa. Veliki dopri- u Širokom Brijegu. Talam je istakla da se imao vrlo razvijene etnološke institute i
nos u ovoj oblasti ostvarila je Jelena Do- oni trude da održavaju ono što jeste tra- ulagao puno u kulturu i tradiciju. “Ima-
puđa. Zabilježila je 2.598 narodnih iga- dicija. Navela je pojedince koji prednjače mo sada tu retradicionalizaciju, narodski
ra s neophodnim podacima, što je danas u trudu poput Reufa Ibrahimagića, Brace rečeno, koja se javlja među stanovništvom
pohranjeno u arhivu Zemaljskog muzeja Hodžića ili Vehida Polovine. i nosi odlike modernističkog pristupa.” I
u Sarajevu. Etnomuzikologinja Jasmina “Jedino odlaskom na teren vidi se Ibraković, kao i Jasmina Talam, smatra da
Talam kaže da su se, osim Jelene Dopuđe, narodna estetika – kako i zašto to narod su pomiješani različiti žanrovi – moderni
terenskim istraživanjima bavili i Hajrudin radi. Kada upoznate taj segment, onda i orijentalni s nacionalnim obilježjima.
Hadžić, koji također nije etnokoreolog, ali vam je puno jasnije šta vi trebate uradi- “Retradicionalizacija je često povezana
je ostavio dvije knjige iza sebe, ali i Mi- ti i prenijeti poruku te sredine i šta mo- s gubljenjem smisla prave igre. Ranije
roslov Šilić, diplomirani ekonomista koji žete postaviti na scenu”, istaknula je Ja- su igre u BiH bile primjer i za druge jer
je naučio u školi folkora zapisivati igre i smina Talam. su imale složenu strukturu. Od ilirskog

66 18/2/2016 STAV