Page 68 - BROJ 50/GODINA II/SARAJEVO 18.2.2016.

KULTURA

Sjećanje na bosanskokrupskog književnika
Murata Šuvalića (1897–1936)

NEPRAVEDNO

ZABORAVLJENI

BUNTOVNIK

Alija Nametak napisao je da je Šuvalić “kao hirurg vršio vivesekciju

društva svog užeg zavičaja i bez poštede udarao po svima koje je
smatrao krivcima”. Njegov književni opus predstavlja buntovnički
krik protiv društvenih anomalija, zla i nemorala kojemu je svjedočio,
protiv tlačitelja naroda čija je žrtva i sam bio

Piše: Amir SIJAMHODŽIĆ

osanska Krupa, živopisni grad Početkom Prvog svjetskog rata, zbog pa- i državu. Široko obrazovanje pokazivao je
smješten na riječnim terasama ljenja zastave na bihaćkoj gimnaziji u po- u raznim naukama, posebno u historiji i
Une i Krušnice, iznjedrio je broj- vodu rođendana austrijskog cara Franje geografiji. Pjesnik Husein Šehić smatrao
Bne književnike, likovne umjetni- Josipa I, izbačen je iz škole te pola godine ga je “živim leksikonom znanja”. Murat
ke, vjerske i kulturne djelatnike. U ovom zatvoren u Bihaćku kulu. Šuvalić govorio je više stranih jezika.
gradu ili njegovoj okolini rođeni su i neko Poslije 1918. godine zaposlio se u Dugo je bio član i aktivista Mjesnog od-
vrijeme živjeli književnici Branko Ćopić, advokatskoj kancelariji u kojoj je radio bora Kulturno-prosvjetnog društva “Gaj-
Murat Šuvalić, Husein i Sadik Šehić, Rizo petnaest godina često besplatno pišući ret” u Bosanskoj Krupi. Zbog teškog ži-
Džafić, Enes Kišević, Faruk Šehić itd. molbe i žalbe siromašnim sugrađanima. vota i boravka u zatvoru, Šuvalić je rano
Neke od ovih ličnosti, poput književni- Hapšen je zbog stavova koji su se kosili obolio. Poslije šest mjeseci teške bolesti
ka Murata Šuvalića, zapostavljene su. U s politikom vladajućeg režima. Ostao je umro je u četrdesetoj godini – 18. marta
Predgovoru Antologije bošnjačke pripovi- dosljedan svojim idejama boreći se za pra- 1936. godine. Kako nije imao potomaka,
jetke 20. stoljeća Enes Duraković zapisao va i slobode bošnjačkog naroda. U bor- iza Murata Šuvalića ostala su samo nje-
je kako je Šuvalić “nepravedno ostao za- bi za socijalna prava i sigurnost ljudi, te gova objavljena djela, a prema kazivanju
meten u pamćenju književne historije”. učešće u vlasti, nisu ga mogli zaustaviti mještana, neobjavljena djela i porodičnu
Značajan iskorak u obnavljanju intere- ni policijska zlostavljanja i sudske presu- biblioteku zaplijenili su žandari nakon
siranja za književno i publicističko djelo de. Surova životna zbilja odrazila se i na njegove smrti. Velika dženaza potvrda je
ovog dugo prešućivanog pisca učinjen je njegovo stvaralaštvo. Opisivao je zlodje- poštovanja kojeg je uživao u svom gradu
organiziranjem naučnog simpozija 1997. la žandara nad nejakima i siromašnima, i ostalim dijelovima Bosanske krajine.
godine u Bosanskoj Krupi u povodu sto- mito i korupciju, patnje i osiromašenje Objavio je oko pedeset pripovijedaka,
godišnjice Šuvalićeva rođenja. bošnjačkog naroda. S druge strane, pisao pjesama, novinskih članaka, putopisa i po-
je o nesalomivosti malog i čestitog krajiš- vijesnih crtica. Prvi objavljeni tekst jeste
OSAMDESETA GODIŠNJICA SMRTI kog čovjeka. Seljenje bosanskohercegovačkih muslimana
Murat Šuvalić rođen je 10. februara Od 1928. godine bio je saradnik No- u Tursku, s podnaslovom Apel iz Bosanske
1897. godine u Bosanskoj Krupi. U ranoj vog Behara, Narodne uzdanice, Napretka, Krupe (Novi Behar, 1929. godine), a posljed-
mladosti ostao je bez roditelja. U rodnom Islamskog svijeta, Hikjmeta i Obzora. Po- nji Lucin zavjet (Napretkov kalendar, 1936.
gradu završio je mekteb i osnovnu školu, red pjesama i publicističkih članaka pi- godine). Među pripovijestima i pričama
a četiri razreda gimnazije u Bihaću. Kao sao je zapažene novele. Kao i drugi kra- Murata Šuvalića ističu se: Moj junac, Starac
omladinac bavio se politikom i sudjelovao jiški književnici, naročito je bio uspješan Nuhan, Ah, nije to Bog..., Bogaljev ponos, Na
u đačkim buntovničkim organizacijama. u satiri, kojom je najčešće ismijavao vlast Jagodnjaku, Prosjak Osman, Saida, Priča o

68 18/2/2016 STAV