Page 59 - BROJ 53/GODINA II/SARAJEVO 10.03.2016.

U BOSANSKOJ KAFANI

Sjede ljudi. Preko sasušenih usana, iz dubine sagorjelih pluća, kulja i vuče se dim. Ide
tromo, slaže se, kolutovi se gomilaju na sredini kafane i ispunjavaju je sve do svoda.
A ljudi sjede, nepokretni. Noge prekrštene, misli dosadno nejasne kao polubijel dim
što se povlači okolo. Lica se ne razaznaju, čalme i fesovi na čas se čudno izduže, pro-
tegnu, dobiju fantastične izglede u pokojem novom valu dima, neko se iskašlje, a za
“odžakom” zazveči džezva. Nevjerovatnosti u dimu dobivaju jednako dosadnu boju kao
i ono “jah”. I najzad – sve je svejedno. Zapaljeni vrhovi cigareta svjetlucaju, kolutovi
dima prepliću se i slažu, ljudi se ravnodušno čude, pa onda ćute, poneko opet vikne
bezrazložno “jah”, kafana se rastače u neshvatljivu miru, a negdje daleko u polju hukti
fantastičan životni tempo. Suljaga i Ešref se iskašljaše. Na dnu fildžana ostao je mutljag.
Popili se “jednu udvoje”. I opet ćutanje. Opet mir. Opet dim. Uvijek tako. Vrijeme stoji...

završava 1930. godine. U istom gradu 1936. u ovoj knjizi prema imenu i prezimenu, to nisu tamne Kikićeve ubice? Kako li
godine s odličnim uspjehom okončava godini rođenja i godini stradanja. Među smo nekada, zajedno, dječački, lirski za-
Učiteljsku školu. njima je bio i Zija Dizdarević. neseni, tugovali nad pjesnikom Garsijom
Još u srednjoj školi djeluje kao aktivist Književna i politička uloga Zije Dizda- Lorkom i zamišljali ono praskozorje kad
u društvu, učestvujući u đačkim štrajko- revića u međuratnom periodu te sjećanje ga odvode, bespovratno, pustim ulicama
vima, a taj buntovni karakter donosi mu na njegovo stradanje u Jasenovcu bili su Granade”, zapisao je Ćopić.
nenaklonost režima i čestu policijsku pri- više puta tema razgovora Miroslava Krleže Nakon što je Ćopić objavio seriju pri-
smotru. U tom periodu objavljuje svoje i Enesa Čengića objavljenih u višetomnoj ča u Politici, pozvao ga je Jovan Dučić da
prve literarne radove: Halucinacije i Zapisi Čengićevoj knjizi S Krležom iz dana u dan. ga posjeti u Srpskom klubu. Dučić mu
bolesnog čovjeka. Iako je tada imao tek de- “Zijo Dizdarević, Hasan Kikić, Skender je preporučio da se učlani u Srpski klub
vetnaest godina, njegovi su radovi ostav- Kulenović – tri svakako najznačajnija mu- pisaca, smatrajući ga srpskim piscem.
ljali dojam kao da im je autor prekaljeni slimanska pisca predratnog perioda – tri Budući da je srpska književnost u tom
pripovjedač koji je godinama predano ra- krležijanca. Ziju maljem umlatile ustaše, periodu usisavala druge manjinske naci-
dio na brušenju svog umjetničkog pera. Hasana dotukli i umlatili četnici, a Sken- onalne književnosti, Dučića je zanimalo i
Još kao učenik Učiteljske škole, Zija dera ubilo njegovo vlastito srce”, zabilježio nacionalno opredjeljenje Zije Dizdarevi-
se posvetio javnom radu. Od sredine ja- je Čengić promišljanja Miroslava Krleže. ća, jer ga je, prepoznavši iznimni talent,
nuara do marta 1937. godine bio je pod želio pridobiti među srpske pisce.
stalnim nadzorom policije kao istaknuti CIJELI JE SVIJET JEDNA - Kako se osjeća onaj mladi pisac Zija
učesnik u štrajkovima u Srednjoj tehnič- VELIKA KASABA Dizdarević? - upitao je Dučić.
koj školi i Gazi Husrev-begovoj medresi. U lirski intoniranom pismu, adresira- - Pa, bogami, dobro, on onako izgleda
Zbog antirežimske političke aktivnosti, nom na ime svog tragično stradalog pri- mršav, ali je zdrav - odgovorio je Ćopić,
ne uspijeva pronaći posao učitelja te se jatelja, Branko Ćopić je zapisao: “Dragi glumeći da ne zna na šta Dučić cilja.
1937. godine upisuje na studij pedagogije moj Zijo. Znam da pišem pismo koje ne - Ne pitam te, momče, kako se zdrav-
i psihologije na Filozofskom fakultetu u može stići svom adresantu, ali se tješim stveno osjeća, već u nacionalnom smislu?
Beogradu. Tokom studija se izdržava od time da će ga pročitati bar onaj koji voli - nastavio je Dučić.
pisanja i davanja privatnih časova. U to nas obojicu. Kasna je noć i meni se spava. - Pa, tako, on se onako više internaci-
vrijeme objavljuje mnoge pripovijetke i U ovo gluho doba razgovara se samo sa s onalno osjeća - nije se dao zbuniti Ćopić.
radove u Putokazu, Pregledu i Politici, a duhovima i uspomenama, a ja, evo, raz- Advokat koji je bio u Dučićevom
učestvuje i u političkom djelovanju bo- mišljam o zlatnoj paučini i srebrnoj magli društvu upetlja se u razgovor: “Komu-
sanskih studenata u Beogradu i Zagrebu. tvojih priča, i o strašnom kraju koji te je nist, kaži. Komunist!”
Iz beogradskih studentskih dana veže zadesio u logoru Jasenovac. Pišem, dra- Gajeći svoj talent u svega dvadeset
ga čvrsto prijateljstvo s piscem Brankom gi moj Zijo, a nisam siguran da i mene, šest godina života, Zija je neumorno pi-
Ćopićem, koji je jedno od svojih najboljih jednom, ne čeka sličan kraj u ovome svi- sao, a sve što je napisao objavljeno je u
djela, Baštu šljezove boje, posvetio upravo jetu po kome još putuje kuga s kosom. U formi knjige tek nakon što je ubijen. Po-
Ziji. Poslije bijega iz beogradskog zatvora, svojim noćima s najviše mjesečine, ti si sthumno su izdane četiri njegove knjige:
u prvoj godini Drugog svjetskog rata dje- naslutio tu apokaliptičnu neman s kosom Pripovijetke 1948. godine, šest godina na-
lovao je kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu. smrti i progovorio si o njoj kroz usta svo- kon likvidacije u Jasenovcu, Prosanjane
Dan prije odlaska u partizane, jedne fe- ga junaka Brke. Jednog dana ti si je vi- jeseni 1959., Sabrana djela 1968. i Blago u
bruarske noći 1942. godine, u sarajevskoj dio, realnu, ovozemaljsku, ostvario se tvoj duvaru 1983. godine. U svim Dizdarevi-
gradskoj kafani prepoznao ga je policijski strašan san, tvoja mora. Tih istih godina ćevim pripovijetkama najavljena je smrt
agent. Uhapšen je i upućen u logor Jase- ja sam, slučajem, izbjegao tvoju sudbinu, tradicionalne kasabe, kao lokalnog enti-
novac. S posljednjeg putovanja uspio se ali evo, ima neko doba kako me, za mojim teta, ali je isto tako nagoviješteno presli-
kriomice javiti majci dopisnicom iz Zenice. radnim stolom, osvoji crna slutnja; vidim kavanje njenog socijalnog ustroja na cijeli
Bila je to piščeva posljednja pisana riječ. neku noć, prohladnu, sa zvijezdama od svijet. Ne postoje više kasabe u kojima su
U knjizi Bošnjaci u Jasenovačkom logoru leda, kroz koju me odvode neznano kud. ljudi podijeljeni na one koji vladaju i one
autor Nihad Halilbegović pokazuje da je Ko su ti tamni dželati u ljudskom liku? kojima se vlada, ne postoje mikrokosmo-
u kompleksu jasenovačkih logora ubijeno Jesu li slični onima koji su tebe odveli? si Zijinih literarnih skica. Sada je cijeli
najmanje 1.520 Bošnjaka, evidentiranih Ili braća onih kojima je otišao Goran? Zar svijet jedna velika kasaba. n

STAV 10/3/2016 59