Page 58 - BROJ 53/GODINA II/SARAJEVO 10.03.2016.

IN MEMORIAM

Stotinu godina od rođenja Zije Dizdarevića

“NAJDAROVITIJI MLADI

PRIPOVJEDAČ BOSNE

IZMEĐU DVA RATA”

Poslije bijega iz beogradskog zatvora, u prvoj godini Drugog svjetskog
rata djelovao je kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu. Dan prije odlaska

Piše: Hamza RIDŽAL u partizane, februarske noći 1942. godine, u sarajevskoj gradskoj
hamza@stav.ba kafani prepoznao ga je policijski agent. Uhapšen je i upućen u logor
Jasenovac. S posljednjeg putovanja uspio se kriomice javiti majci

dopisnicom iz Zenice. Bila je to piščeva posljednja pisana riječ

asaba je jedan od najfrekventnijih kasabe Zija nije uljepšavao. Uspjevši je
toposa u bosanskohercegovačkoj prije svega razumjeti, pisao je o njoj pre-
književnosti prve polovine 20. ciznošću naučnog izraza, ali ne hladno.
Kstoljeća. Brojni su pripovjedači U njegovim se prozama osjeti tragično
i romansijeri svoje književne svjetove razdiranje umjetnika pred unakaženom
gradili na njenim temeljima. U kasabi je slikom nepravednog svijeta. Zbog neu-
život sveden na sporo vegetiranje i živo- ljepšane stvarnosti i magijskog ambijenta
tarenje na okrajcima, fatalističko mirenje kasabe, kao i zbog jezika netipičnog za
s mogućim i nemogućim, s devizom da socijalnu literaturu, Krleža je za Ziju Diz-
se sa što manje štete i troška nekako pre- darevića rekao da je “najdarovitiji mla-
devera i preturi do smrti. “Ta bosanska di pripovjedač Bosne između dva rata”.
kasaba kao svojevrstan fenomen nije je- “Znamo kako je Zija slikao Fojnicu,
dinstvena, za sebe cjelovita, za sebe mo- vjerno i neuljepšano, kao i sve bosanske
nolitna. Ona je, upravo unutra, u sebi, još kasabe, a ta riječ je postojala kod njega, na
kako rovita i socijalno pocijepana, podi- peru, pojam, osoben, mučljiv, ali ne bio on
jeljena, razdrta: na front privilegovanih, bio ono što jeste da nije išao dalje. To jest,
imućnih, i njima tiho suprotstavljenih da nije sagledao da to nije samo Fojnica
bijednika, sirotinje. Ipak, ona se u svom već i ondašnji Beograd, i svaki naš grad,
ritualu prema vani drži kao cjelina”, za- tada, sa svojim čaršijama i čaršijskim mo-
pisao je Risto Trifković. ralima. (...) I u ovim fragmentima imamo
U neuhvatljivu bit kasabe pronikla je sve to, i Fojnicu, i cijelu Bosnu, kao ze-
ponajbolje umjetnička sonda Zije Dizda- mlju i kao rijeku, i Beograd i Evropu, a
revića. Trifković čak smatra da je kasaba Zija se nije iz Beograda bacio kamenom
glavni lik u pripovijetkama ovog pisca. I na nju”, zapisao je Midhat Begić.
sam ponikao iz takve sredine, Dizdarević
je uspio prije svega razumjeti njenu flu- BUNTOVNI MLADIĆ Ne postoje više kasabe u
idnu stvarnost, da bi je u svojim pripo- Zija Dizdarević se rodio 18. febru- kojima su ljudi podijeljeni
vijetkama skicirao onako kako to umiju ara 1916. godine u malom hercegovač- na one koji vladaju i
samo veliki umjetnici. Urođen socijalni kom mjestu Vitina, nedaleko od Ljubuš-
instinkt ucrtao je u sliku svoje fojničke kog, u bošnjačkoj porodici, od oca Šefkije one kojima se vlada, ne
kasabe kao metafore cijelog svijeta. Ona i majke Selime. Ubrzo nakon rođenja, s postoje mikrokosmosi

je rascijepana, popolovljena na one koji porodicom seli u Fojnicu, u kojoj provo- Zijinih literarnih skica.
imaju, koji vladaju, i na one obesprav- di djetinjstvo. Nakon osnovne škole za- Sada je cijeli svijet jedna
ljene i ugnjetavane kojima je oduzeto i vršene u Fojnici, upisao je 1926. godine
pravo na snove. Ovakvu sliku bosanske Nižu šerijatsku gimnaziju u Sarajevu, koju velika kasaba

58 10/3/2016 STAV