Page 57 - BROJ 53/GODINA II/SARAJEVO 10.03.2016.
P. 57
HADŽIOMERSPAHIĆ: Već godinama “Ako se inicijativi priključe svi umjetnici i svi muzeji koji
imamo planove koje želimo realizirati i su učestvovali u osnivanju i djelovanju Ars Aevija te
koji uključuju edukativne elemente na
različitim nivoima. Prvi element trebao ako se priključe gradovi pobratimi Sarajeva, to će biti
bi biti u vidu školskih posjeta te saradnja nesumnjiv dokaz da ostvarene vrijednosti projekta Ars
s visokoobrazovnim ustanovama, drugi
je eventualna saradnja s radnim kolekti- Aevi zaslužuju Nobelovu nagradu za mir. Vjerujem da
vima, a treći saradnja s medijima koji u će i domaći subjekti, zajedno sa stranim, biti ohrabreni
različitim formama nude informacije gra- da što prije pristupe izgradnji muzeja savremene
đanima. Zašto u jednom časopisu, barem
jednom mjesečno, ne posvetiti jednu-dvije umjetnosti prema postojećem projektu”
stranice nekom od najznačajnijih savre-
menih umjetnika svijeta!? Jasni su prav-
ci kojima bi se to edukativno djelovanje bilo moguće organizirati stabilan stručni daje rezultate. Bio sam oduševljen kad
moglo ostvariti, no za to je preduvjet da tim. U našim veoma ambicioznim vizija- je na sjednici Općinskog vijeća Centar
postoji tim koji će se time baviti, ali to bi ma zacrtani su planovi obogaćivanja ove jednoglasno usvojena odluku da podrže
morali biti ljudi koji pored znanja imaju i kolekcije i saradnje s drugim gradovima, kandidaturu Ars Aevija za Nobelovu na-
riješene životne probleme i koji se mogu Beogradom, Istanbulom, Barcelonom, gradu. A nisam išao tamo da molim, već
potpuno posvetiti svom poslu. Atinom... Planirana su i razna gostova- me je predsjedavajući Nedžad Ajnadžić
Postoji i veoma ozbiljan plan koji je pro- nja, pa će već iduće godine kolekcija biti sam nazvao i rekao da bi njima bila čast
teklih godina djelomično realiziran, a to preseljena u Zagreb, a nakon toga ide na pristupiti jednoj takvoj inicijativi. Potom
je susret s osnivačima Ars Aevija. Oni jednu monumentalnu izložbu u Rim. Po- me je zvao Igor Gavrić iz Općine Novo
su dolazili ovdje, razgovarali s publi- stoji i ideja ugradnje određenog broja u Sarajevo, koja je također podržala našu
kom, objašnjavali svoj rad. Ali da bi sve bitne urbanističke topose Sarajeva, čime kandidaturu. Nama je sada želja okupi-
to postalo intenzivnije, potrebna je mi- bi cijeli grad na neki način postao muzej ti sve sarajevske općine na zajedničkom
nimalna egzistencijalna stabilnost ovog savremene umjetnosti. Ali za sve je to cilju, jer bi to bila osnova na kojoj bismo
projekta kao institucije, a tek bi onda potreban minimum egzistencijalne sta- mogli animirati i evropske prijestolnice
bilnosti, koju bi u nekim ravnopravnim kulture da se priključe ideji kandidature
odnosima trebali garantirati Grad, Kan- Ars Aevija za Nobelovu nagradu za mir.
ton, Federacija i država BiH. Razmišlja-
mo i o osnivanju dodatnih galerija pro- STAV: Šta bi Vas više razočaralo: da kan-
jekta Ars Aevi u Banjoj Luci i Mostaru. didatura ne dođe do svog kraja ili da
Naslućujem da je došlo vrijeme u kojem ostanete uskraćeni za podršku bitnih
je moguće postići dogovore o rješavanju subjekata u Sarajevu?
ovih problema. HADŽIOMERSPAHIĆ: Do izostanka
kandidature neće doći, jer će iza nje stati
STAV: Raspodjelu budžetskih sredstava Milano, Beč i mnogi drugi gradovi. A moje
Federalnog ministarstva kulture i sporta najveće razočarenje bilo bi, ali to govo-
dio kulturnih i umjetničkih radnika, prije rim samo hipotetički, jer se to neće desiti,
svega u Sarajevu, smatra nepravednom, kada bi izostala podrška Grada Sarajeva.
a čuli smo i teške optužbe. Od vas, me-
đutim, ne čujemo teške riječi na račun STAV: Kada je projekt Ars Aevi pokre-
vlasti, koja se uz svu podršku, ipak, nije nut, pokazao je ne samo da je Sarajevo
uspjela pobrinuti da Ars Aeviju osigura dio svijeta već i da umjetnici koji su uče-
stabilnu egzistenciju. stvovali u njegovom osnivanju baštine
HADŽIOMERSPAHIĆ: Izuzetno cije- tu svijest o pripadnosti čitavom svijetu.
nim ono što rade naši kulturni radnici. Koliko danas Ars Aevi može biti relej za
I svako traži svoj način borbe da održi prijenos tog duha dalje i da, makar i na
svoju poziciju. A ja, i nije to nikakva simboličkoj razini, prepozna neke druge
smišljena taktika, nego sam takav čovjek, gradove koji su danas u sličnoj pozici-
želim razmišljati pozitivno i njegujem ji u kakvoj je Sarajevo bilo tokom rata?
entuzijazam i optimizam. Uvjerio sam HADŽIOMERSPAHIĆ: Da bi neko mo-
se da se to moje duhovno stanje prenosi gao učiniti drugome, kao što su to nama
na druge ličnosti, da se prepoznaje i da učinili evropski muzeji i umjetnici, on
tako dođe do iskrenog zagrljaja pozitivnih mora imati samouvjerenost u vlastito ute-
energija, duhovnih i intelektualnih. Čak meljenje. Ne razumijem zašto danas svi u
i kad smo bili ugroženi do granice samog BiH, sve stranke i sve institucije ne podrže
opstanka, onaj moj izlazak s flautom na ovaj projekt, jer ovo je kulturna ustanova
ulice imao je više funkciju simpatičnog koja može poslužiti afirmaciji i Sarajeva i
performansa nego neukusnog kukanja. države na planetarnom nivou i jer je to u
Pa čak i kad smo izašli pred vrata ove interesu svih naroda u našoj zemlji. Tek
galerije da protestujemo, to nije bio su- kada bude dovršen muzej i kada posta-
kob s onima koji ne razumiju naše pro- nemo institucija na čvrstim nogama, tek
bleme, već pokušaj da ukažemo na našu tada bismo mogli imati uporište da dru-
situaciju. Mislim da ovaj naš pristup gom nudimo svoju pomoć. n
STAV 10/3/2016 57