Page 62 - BROJ 53/GODINA II/SARAJEVO 10.03.2016.

KULTURA

Friedrich Salomon Krauss od osamdese- Jasna Held: “Bajka je Proppa. “Pokazao je, prije svega oslanjaju-
tih godina devetnaestog stoljeća sakupljao živa riječ. Tek kada ći se na evropsku baštinu, da su bajke uz
i objavljivao bajke, pripovijesti i pjesme mitove prvi književni izraz čovječanstva.
Južnih Slavena. Krauss je potpuno nepo- je ona ispričana – Moraju biti slične, prije svega, zato što od-
znat u našoj javnosti, a njegove zabilješke ispripovijedana, ona govaraju na iste potrebe. O tome možemo
objavljene su na njemačkom jeziku. Pre- živi. Kada je u literaturi, samo špekulirati. Time se bavi posebna
ljević pretpostavlja da su materijali koje ona ne živi. To je neko disciplina u okviru književne znanosti”,
je Krauss imao postojali na našem jeziku, zaključio je Preljević.
ali to bi tek trebalo istražiti. U posljednje zapisao onda kada je čuo. Iako Jasna Held kaže da je zapisiva-
dvije decenije bošnjačkom narodnom baj- Pripovjedač nije samo nje bajki počelo prije dvjesto godina, to
kom najviše se bavila Aiša Softić, koja je onaj koji prenosi. Ne samo se zapravo više odnosi na evropsku povi-
autorica zbirke Bio jednom jedan car. Uz jest bilježenja čudesnih priča. Na Orijen-
ovu je knjigu Softić objavila i nekoliko da oživljava tu riječ – on tu su zabilježeni veliki i brojni zbornici
antologija o narodnim predanjima. stvara te slike” narodnih priča. Otuda je i Hiljadu i jedna
Sead Šemsović kaže da je svijet baj- noć, ili pak čudesne indijske priče Pacan-
ke kao usmenoknjiževnog proznog žanra Grimmove bajke. Pojedini su postupci ne- tranta (Petoknjižje), koje su još u prvim
utemeljen na “onome što ne može biti”, kad potpuno neobjašnjeni i neshvatljivi. stoljećima sa staroindijskog prevedene
kako je to već polovinom 19. vijeka pre- Moja je pretpostavka da je to zbog utjecaja na perzijski, pa kroz koje stoljeće kasnije
poznao Vuk Karadžić. Bajka je prisutna u Orijenta, ali i slavenske pripovjedačke ma- i na arapski. “Pacantranta zauzima važno
svim kulturama i operira ustaljenim mje- trice koje se razlikuju od zapadnoevrop- mjesto u kulturi Zapada, ne samo što je
stima: inicijalna i finalna formula, plošni skih. Na toj površinskoj strukturi postoji obogatila europske književnosti novim
likovi svedeni na funkciju; glavni lik ide nešto što je zaista specifično, ne bih se usu- motivima i pričama već i zbog toga što
u potragu za nekim/nečim, napušta kuću, dio reći bosansko, ali definitivno jeste juž- je, pojavivši se u vrijeme začetka mnogih
na putu susreće pomoćnike i neprijatelje, noslavensko”, kazao je Preljević. Mišljenja od njih, aktivno sudjelovala u oblikova-
nakon brojnih prepreka nalazi traženo i je da su bajke u dubinskoj gramatici, kako nju njihovog književnog izraza”, napisao
uspješno se vraća kući. U germanskim i su to strukturalisti govorili, veoma slične. je Filip Mursel Begović u časopisu Behar
zapodnoevropskim bajkama ključna je To je bila teza koja je Carla Gustava Jun- 2010. godine, u kojem su objavljenje Naj-
tema motiv nedostatka na početku. Juna- ga navela da postulira mišljenje da postoji ljepše orijentalne priče.
ku koji će biti u središtu pripovijesti nešto nešto što je kolektivno nesvjesno. Podsje- “Kada su 1813. godine braća Wilhelm
nedostaje i on će krenuti u potragu za tim. tio je i na ruskog strukturalistu i jednog i Jacob Grimm, pišući predgovor za svoju
Svjesno ili nesvjesno, naići će na iskušenja od najboljih poznavalaca bajke Vladimira zbirku, prepoznali dvije usmenoknjiževne
koja će uspješno prebroditi i na kraju do-
biti određenu nagradu. Karakteristično je
da ono što nedostaje na početku na kraju
biva dobijeno – roditeljska ljubav, ljubav
između muškarca i žene...
PAMĆENJE NA NJEMAČKOM
Prije sedam godina, profesor germani-
stike Vahidin Preljević u saradnji s učeni-
cima porijeklom iz Bosne i Hercegovine
koji žive u Njemačkoj objavio je zbirku
ovdašnjih bajki zabilježenih na njemač-
kom jeziku. Tada su učenici tragali za iz-
gubljenim narodnim blagom po njemač-
kim antikvarnicama.
“U odnosu na njemačke bajke, naše
su bajke skokovite. Kada govorimo o za-
pletu, ne slijede sasvim istu matricu kao

62 10/3/2016 STAV