Page 60 - BROJ 53/GODINA II/SARAJEVO 10.03.2016.

KULTURA

Tehnološki napredak i usmena

književnost
KAD BAJKE

UTIHNU

Čudesne priče koje počinju s “bilo jednom” ili “živio jednom” uživo se

skoro više i ne pripovijedaju, iako psiholozi pričanje bajki smatraju
važnim za emotivni razvoj djeteta i ističu da ga ne mogu dosljedno
zamijeniti kompjuterske igrice u kojima nema osjećaja

Piše: Saida MUSTAJBEGOVIĆ
saida@stav.ba
Fotografije: privatni album Željke Lemez

dakle je Nasrudin hodža? Ko su čiji je jedan od osnovnih odgojnih meha-
tri brata – dva pametna i jedan nizama upravo pričanje bajki. Otkrila je
glupi? Gdje je živjela Pepeljuga? koliko djeca slušanjem bajki nalaze korek-
OPitanja o bajkama više ne postav- tivni faktor za svoje priče i kako zaplet u
ljaju djeca koja ih gledaju ekranizirane ili bajci pomaže djetetu da razmišljanjem ri-
čitaju sjajno ilustrirane. Ne postavljaju ih ješi neki svoj unutrašnji problem i razvija
ni njihovi roditelji koji nemaju vremena govor. Željka Lemez počela je praviti lutke
da bajke pričaju. Ne priupitkuju ni nane filcanjem i tako ilustrirati bajke. Tako su
koje smatraju da njihovo dvogodišnje waldorfski odgajatelji osnovali udruženje
unuče već zna sebi naći prikladnu priču i vuneno pozorištance “Bajka”, kojima
ili crtić preko kanala YouTube. Tako da se Željka pridružila. Ovo će udruženje u
se čudesne priče koje počinju s “bilo jed- Sarajevu 21. marta drugi put organizira-
nom” ili “živio jednom” uživo skoro više ti Festival bajke u centru “Cinema City”.
i ne pripovijedaju, iako psiholozi pričanje “Fascinantno je da su bajke tokom hi-
bajki smatraju važnim za emotivni razvoj ljada godina izgubile to nešto individu-
djeteta i ističu da ga ne mogu dosljedno alno i predstavljaju dušu naroda i dušu
zamijeniti kompjuterske igrice u kojima čovječanstva. Svevremenost bajki ogleda
nema osjećaja. se i u činjenici da bi se svaka naša priča
U bajkama su obrasci kultura u koji- mogla ogledati u bajci. Bajke su na neki
ma su nastale, ali je i jasno diferencirano, način omalovažene u tom psihoterapeut-
tj. polarizirano dobro i zlo, lijepo i ružno skom i zabavnom smislu. Jer fascinantna
itd. Bajke izučavaju stručnjaci različitih je energija koju pripovjedač unese u pri-
humanističkih nauka i saglasni su u jed- ču i u licima ljudi koji imaju svoju imagi-
nom: posebnost određene bajke uvjetova- naciju priče koju su upravo čuli”, kazala
na je geografskim, kulturnim i društvenim je Željka Lemez, dodajući da je danas sve
kontekstima unutar kojih je nastajala. dovedeno do savršenstva: priče su sjajno
Jedna od osnivačica Udruženja “Bajka” ilustrirane, izrađuju se izvrsne igračke itd.
Željka Lemez iz Sarajeva počela se bajkom Lemez smatra da su sve priče tako zavr-
baviti prije više od decenije, kada je posta- šene, čime se ubija mašta djece. Tako se
la majka. Mnogo je čitala sinu, a onda ga otvara pitanje ko će biti kreativan i ko će
je upisala i u waldorfski vrtić u Sarajevu, ovaj svijet razvijati dalje?!

60 10/3/2016 STAV