Page 21 - BROJ 54/GODINA II/SARAJEVO 17.3.2016.

Reisul-ulema Husein ef. Kavazović: “Što se, pak, tiče
komentara tih učenja – u ovom slučaju komentara Ebu-l-
-‘Izza el-Hanefija – oni ne posjeduju tu težinu i mogu biti
predmet slaganja ili neslaganja. Uz sve njegove vrijednosti
i silno bogatstvo sadržaja, ipak je to komentar čovjeka
iz osmog hidžretskog stoljeća, čovjeka koji je živio u
određenim društvenim okolnostima, u vremenu koje se
suočavalo sa specifičnim izazovima i shvatanjima te koje
je bilo i otišlo. Tako ni ovaj komentar nije ostao dokraja
pošteđen tih društvenih utjecaja i tadašnjih preokupacija”

“Želimo podvući da su vjerska učenja, sadržaja, ipak je to komentar čovjeka iz
koja nam je prenio imam Tahavi i koja su osmog hidžretskog stoljeća, čovjeka koji je
u ovoj knjizi raspoređena po tematskim živio u određenim društvenim okolnosti-
cjelinama i posebno istaknuta, ista ona ma, u vremenu koje se suočavalo sa speci-
učenja kojih su se držale i prve musliman- fičnim izazovima i shvatanjima te koje je
ske generacije, najbolje generacije koje su bilo i otišlo. (…) Ovdje posebno ukazuje-
stasale uz Poslanika, a.s., odnosno uz one mo na ono što je on, neuobičajeno oštro,
koji su stasali uz njega, i da njihova izvor- kazao o Ibn Arebiju na str. 545.-546. ove
nost nije narušena. To su vjerovanja koja knjige komentirajući Tahavijeve riječi:
bi trebao usvojiti i držati ih se svaki pri- ‘Nijednom evliji ne dajemo prednost ni
padnik ehli-sunneta (glavnog toka islama) nad jednim vjerovjesnikom, a.s. Držimo
ovdje i svuda u svijetu”, piše Kavazović. da je jedan vjerovjesnik bolji od svih evli-
Vrijednost je Tahavijeve poslanice iz ja!’ Vjerujemo da je razlog tome bio taj što
akaida neosporna, a o njoj govori podatak su, po svemu sudeći, riječi koje on tamo
da su je komentirali brojni učenjaci u sto- navodi shvaćane doslovno od nekih lju-
ljećima nakon što je napisana. Među onima di i tako predstavljale realnu prijetnju za
koji su napisali komentar na ovo klasično idejno zastranjivanje i izlaženje iz okvira
djelo bio je i Ibn Ebu-l-’Izz el-Hanefi (živio temeljnih islamskih učenja – a Bog najbo-
od 731. do 792. godine po Hidžri), čiji je lje zna!”, ističe Kavazović.
opsežan komentar, četrdeset puta duži od
Tahavijeve poslanice, preveden i štampan EBU-L-’IZZA OSUDILA JE
u izdavačkoj kući “El-Kalem” pri Rijasetu ULEMA NJEGOVOG VREMENA
Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. U predgovoru arapskom izdanju
Za razliku od statusa kojeg uživa Tahavi- Ebu-l-’Izzovog komentara Tahavijeve
jevo djelo i u vezi kojeg ehli-sunnetska akide, Zuhejr eš-Šaviš naveo je odlomak
ulema zauzima jedinstven stav, Ebu-l-’Iz- iz Ibn Hadžerovog djela Obavještenje neu-
zov komentar Tahavijeve poslanice bio je pućenom o aferi koja se desila 784. godine
i ostao predmet sporenja među islamskim u Damasku. Ibn Hadžer piše da je te godi-
učenjacima. Jedni ga smatraju najboljim ne pjesnik Ali ibn Ejbek spjevao kasidu o
komentarom Tahavijeve akide, dok ga Poslaniku, a.s., te je predočio pjesnicima i
škola nikada za drugu pravnu školu ne tvr- drugi tretiraju kao krajnje upitan, negira- učenjacima koji su mu za to uputili čestit-
de da je pogrešna. Tvrde samo da je druga- jući Ebu-l-’Izzu i pripadnost hanefijskom ku. Među prisutnima je bio i Ebu-l-’Izz,
čija, ali isto tako utemeljena na izvorima mezhebu. Pojedini alimi u nesrazmjeru su koji je neke dijelove kaside podvrgao kri-
islama, Kur’anu i Sunnetu. Ovdje je riječ između dužine originalnog Tahavijevog tici. Nakon toga su se još neki alimi izja-
o razilaženjima po pitanju samih temelja teksta i dužine Ebu-l-’Izzovog komen- snili o Ibn Ejbekovoj kasidi. Ibn Hadžer
vjere islama. Jedno od najvažnijih klasič- tara našli osnova za sumnju u ispravnost piše da je to dovelo do toga da o cjeloku-
nih dijela iz akaida, kojeg priznaje većina Ebu-l-’Izzovih namjera, tvrdeći da je svo- pnoj situaciji presudi sam sultan.
islamske uleme i pripadnici svih četiriju jim komentarom pokušao udariti temelje “On je u vezi s tim izdao jednu podu-
fikhskih mezheba, jeste djelo ‘Akide Ebu za drugačije vjerovanje od onog kojeg za- žu depešu u kojoj je, pored ostalog, stajalo:
Dža’fera Ahmeda ibn Muhammeda et-Ta- stupa Tahavi. Reisul-ulema u predgovoru ‘Doznali smo da je ‘Ali ibn Ejbek jednom
havija (živio od 239. do 321. godine po također upozorava na pojedina mjesta u svojom kasidom hvalio Vjerovjesnika, a.s.,
Hidžri). On je, kako u predgovoru knjizi Ebu-l-’Izzovom komentaru koja treba kri- i da mu je ‘Ali ibn Ebu-l-‘Izz oponirao u
Vjerska učenja islama ističe reisul-ulema tički valorizirati. Odmah nakon već nave- tome i neke stvari zanijekao, poput obra-
Husein ef. Kavazović, sabrao, zabilježio i denog citata, reisul-ulema piše: ćanja Bogu s pozivanjem na Vjerovjesnika,
u pisanoj formi prenio vijesti o vjerskom “Što se, pak, tiče komentara tih učenja a.s., (tevessul), nepriznavanja Vjerovjesni-
nauku prvih i najboljih generacija musli- – u ovom slučaju komentara Ebu-l-‘Izza kove bezgrešnosti i sl., te da su učenjaci
mana, pozivajući se na imama Ebu Hani- el-Hanefija – oni ne posjeduju tu težinu i Egipta, osobito oni iz njegovog, hanefij-
fu i njegovu dvojicu učenika: Ebu Jusufa mogu biti predmet slaganja ili neslaganja. skog mezheba, to osudili, pa je zbog toga
i Muhammeda Šejbanija. Uz sve njegove vrijednosti i silno bogatstvo izdat nalog da se dotični ima privesti, da

STAV 17/3/2016 21