Page 23 - BROJ 54/GODINA II/SARAJEVO 17.3.2016.
P. 23
tačke temelja vjere i biser korisnih pravila Nije teško primijetiti da niti jedan naš mevlud ne
o čvrstom vjerovanju, tako da zaslužuju
da se ispišu i iskite po suncu i mjesecu”, bi dobio prolaznu ocjenu ukoliko bi se vrednovao
zapisao je Kafija, ne navodeći ne samo u Ebu-l-‘Izzovim parametrima. Ako bi se njegov način
ovom nego ni u drugim svojim djelima razumijevanja pojedinih vjerskih pitanja, izražen u
ni spomen imena Ibn Ebu-l-’Izza. Uprkos
tome, dr. Adilović krajnje neutemeljeno navedenim komentarima, aplicirao na tekstove koji se
cijeli svoj rad gradi na tezi da je Prušča- uče u bosanskim džamijama i u kojima su ispjevani neki
kov komentar, ustvari, skraćena verzija
Ebu-l-’Izzovog komentara. od najljepših stihova o Poslaniku, a.s., od bosanskih
“Interesantno je da se Kafija, r.a., pi- mevluda ostali bi samo interpunkcijski znaci
šući ovo djelo, najviše koristi poznatim
komentarom Ibn Ebi-l-’Izza i u potpunosti
se oslanja na njega, tako da slobodno
mogu reći da ovo djelo predstavlja skra- Kenan Čemo, doktor akaida
ćenu verziju komentara Ibn Ebi-l-’Izza.
Što se tiče naučne vrijednosti ovog dje-
la, ona se, prije svega, ogleda u značaju FETVA O PRAVOVJERNOSTI IBN
teme koju obrađuje. Zatim, u tome što
je autor slijedio metod ehlu-s-sunneta
ve-l-džemata u istraživanju akaidskih ‘AREBIJEVOG UČENJA BILA JE NA
tema, te za osnovu svog komentara iza-
brao Tahavijevu poslanicu koja predstavlja SNAZI U BOSNI I HERCEGOVINI
suštinu akide prve generacije muslima-
na. Pored toga, autor se koristi Ibn Ebi- TOKOM OSMANLIJSKE VLADAVINE
l-’Izzaovim komentarom koji je poznat
po ispravnosti metoda”, piše Adilović. NAŠOM ZEMLJOM
Na osnovu Pruščakovih riječi s početka
njegovog djela, gdje kaže da će se koristiti
“svim važnijim komentarima Tahavijeve Kako to primjećuje Ibnul-Ālūsī, u odnosu spram
akide”, dr. Adilović izvlači zaključak da hzr. Ibn ’Arebija, ulema se diferencirala u tri
se Pruščak koristio i Ebu-l-’Izzovim ko- skupine. Prvi su oni koji ga, ne’ūzubillāh, svr-
mentarom. Adilović očito učitava vlastiti stavaju u nevjernike i zabludjele. Među njima
sistem vrijednosti i prioriteta u Pruščako- su El-’Allāme es-Sehāvī, Es-Sa’d et-Taftazānī,
vo djelo, a koliko mu je važan Ebu-l-’Izz, El-Munlā ’Alī el-Kārī, Ibnul-Hajjāt, šejhul-islam
osuđen od uleme svog vremena, govori i Sirādžud-dīn el-Balkīnī, i drugi. Drugi su oni
podatak da on u svom magistarskom radu koji ga ubrajaju u samu elitu Allahovih evlija.
eksplicitno staje na stranu Ubu-l-’Izza kad Među njima su El-Kemāl ez-Zemelkānī, Safij-
god se Pruščakovi stavovi ne podudaraju jud-dīn ibn Ebil-Mensūr, El-Kutbul-Jūnīnī, ’Ab-
sa stavovima Ebu-l-’Izza. Možda je naj- dul-Vehhāb eš-Ša’rānī, šejh en-Nāblusī, Ibn
važnije to što Ebu-l-’Izz ne oponira samo Kemāl-paša i mnogi drugi. Treći su oni koji
Pruščaku nego i samom imamu Tahaviju, ga smatraju evlijom i velikim učenjakom, ali
s kojim se ne slaže u nekim važnim pita- odvraćaju od iščitavanja njegovih knjiga, na-
njima, što je primijetio i prof. dr. Samir prosto zato što terminologija kojom on operira
Beglerović, profesor akaida na Fakulte- nosi sasvim druge smislove od uobičajenih,
tu islamskih nauka u Sarajevu. Da bi se koji, ako se doslovno i kruto uzmu, bivaju kat-
jedan komentar smatrao skraćenim ko- kad u suprotnosti s pozitivnim slovom Zako-
mentarom drugog djela, onda u njemu na. Među onima koji zastupaju ovo mišljenje
ne bi smjelo biti nikakvih odstupanja jesu El-Dželāl es-Sujūtī, El-’Allāme el-Huskufī
u sadržini i suštinskim porukama koje i drugi. Najobuhvatniji pregled fetvi kojima se tretira učenje hzr. Ibn ’Arebija, a preko
šalje. U ovom slučaju, u svim pitanjima njega i sveukupnog sufijskog nauka i prakse, prema dostupnim podacima, priredio
koja su differentia specifica ehli-sunnetskog je dr. Osman Jahja, čiji je rad objavio Francuski institut u Damasku 1964. godine.
akaida u odnosu na akaid antropomorfi- Iz njegovog se rada vidi kako je više fetvi u kojima se daje negativna ocjena hzr. Ibn
sta, Pruščak zauzima radikalno drugačije ’Arebijeva učenja negoli fetvi kojima se staje u njegovu odbranu. Međutim, kvalita-
stanovište od Ebu-l-’Izza. tivna vrijednost ovih drugih ipak će imati odlučujućeg utjecaja u stvaranju općeg
Tu činjenicu nije mogao opovrgnuti ni raspoloženja službene uleme spram sufijskoga nauka u islamskome svijetu, napo-
sam Adilović, koji u takvim slučajevima se Turskoj carevini, pa tako i kod nas kao njenim sastavnim dijelom. Možda najzor-
uvijek brani Ebu-l-’Izza, očito smatrajući niji primjer koji se tiče ovih naših prostora jeste fetva Ibn Kemal-paše (Šemsuddīn
Pruščakovo djelo manjkavim: “I pored Ahmed ibn Sulejmān, umro u Istanbulu 1534. godine, bio je učitelj učitelja Hasana
činjenice da je Kafija maksimalno kori- Kafije Pruščaka), po kojoj se Ibn ’Arebijevo, k.s., učenje ocjenjuje pravovjernim, a
stio Ibn Ebi-l-’Izzaov komentar, on rijetko bila je na snazi kod nas za turskoga vakta. Stoga je pisanje o Ibn ‘Arebiju kao ot-
doslovce prenosi njegove citate, nego ih padniku i nevjerniku, kako se on tretira u Ibn Ebu-l-’Izzovom komentaru Tahavijeve
veoma vješto skraćuje i mijenja njihovu akide, svojevrsno odstupanje od tradicije bosanskih muslimana koji su uobičajeno
konstrukciju tako da tekst dobiva sasvim Ibn ‘Arebijevo djelo smatrali krunskim draguljem islamske misli.
drugi, novi raspored. Pored toga, Kafija,
STAV 17/3/2016 23