Page 50 - STAV 74 04.08.2016

DRUŠTVO

Belma Kalamujić

društva u ostatku svijeta koje ima pot- samo jednu stvar, a to je da je organizam je Durmić-Pašić, te dodala kako neki lju-
puno drugačije vrste problema. Nama je nastao određenom metodologijom, ništa di i nakon ovog objašnjenja kažu da ipak
problem tzv. ‘food safety’ (sigurna hra- više”, objasnila je Adaleta. postoji određeni rizik u konzumiranju
na), dok u mnogim dijelovima svijeta, a GMO hrane: “Ja im kažem da, posmatra-
ponegdje i u našoj državi, najveći je pro- ANALIZA RIZIKA jući tako stvari, postoji rizik za sve. Ako
blem ‘food security’, dakle da hrane ima Najčešće modificirane biljke na tr- danas presolite hranu, postoji rizik da će
ikako”, upozorava Adaleta Durmić-Pašić, žištu jesu kukuruz, soja, pamuk i uljana vam naredna dva dana biti visok pritisak.”
šefica Laboratorije za GMO i biosigur- repica, i svaka od njih ima određene mo- Direktor Instituta, kada je riječ o GMO
nost. U Laboratoriji GMO analizira se u difikacije koje su prošle procjenu rizika. hrani, kazao je kako se ne može naći nije-
sirovoj i prerađenoj hrani, namirnicama, “Objasnit ću vam kako to funkcionira. dan ozbiljniji genetičar koji će reći da je
biljnom materijalu različitog tipa, pa čak Naprimjer, određena biotehnološka kom- protiv GMO, i to iz prostog razloga što je
i u mliječnim proizvodima panija razvila je stotinu linija određenog tu riječ isključivo o luksuzu.
“Meni često ljudi postavljaju pitanje genetski modificiranog kukuruza. Od “Imao sam priliku razgovarati s kole-
tipa koliko je GMO opasan. Iz te for- tih stotinu, dvadeset je dovoljno različi- gama iz afričkih zemalja i Indije, koja je
mulacije pitanja proizlazi zaključak da tih. Od njih im se učini da bi se na tržište jedna od najvećih proizvođača genetički
nema sumnje da je GMO opasan, samo isplatilo staviti tri linije, a onda shvate da modificirane hrane. Kada smo jedne pri-
je pitanje koliko. Kada je razumijevanje im je čitava procedura pretjerano skupa like razgovarali o rizicima GMO-a, oni su
ljudi u pitanju, problem nastaje u samoj i da previše dugo traje, pa će ove godine mi se prosto nasmiješili i kazali da je priča
definiciji GMO, koja kaže da je to kom- svesti proizvodnju na samo jednu. Tako o riziku GMO-a isključivo luksuz bogatih,
binacija nasljednog materijala koja je na- će svake tri godine izvoditi po jednu novu a dok za to vrijeme oni trebaju prehraniti
stala na način koji se ne bi mogao desiti liniju, a u međuvremenu će proizvoditi milijardu i dvjesto miliona ljudi, i to mogu
u prirodi. Čim ljudi pročitaju ovo ‘da se nove koje nikada neće biti uzgajane u uspješno učiniti isključivo zahvaljujući
ne bi moglo desiti u prirodi’, izjednača- otvorenom sistemu. Mi ovdje, kada je u biotehnologiji, stoga su te rasprave za njih
vaju ga s neprirodnim, a to je odmah i pitanju GMO, možemo govoriti isključivo bespredmetne. Osnovni problem kada je u
opasno. Ovo je pitanje besmisleno i niko o onima koje su prošle procjenu rizika i pitanju GMO jeste neznanje ljudi, jer če-
me ne može pitati da li je GMO siguran ako su dobile dozvolu za proizvodnju, to sto u medijima imate svakakve priče koje
ili ne, zato što GMO označava isključivo znači da je procjena rizika povoljna”, kazala su, makar većina od njih, nonsens”, rekao
je Naris Pojskić.
Ideja za budućnost, smatraju u Insti-
tutu, jeste genomsko editiranje, sasvim
nova tehnologija kojom se bavi veoma mali
broj laboratorija u svijetu. “To je tehno-
logija budućnosti, a bazira se na tome da
se postojeći geni mijenjaju, i to ne unoše-
njem novih gena nego mijenjanjem gena
enzimskim metodama kako bi se dobila
određena osobina. Ovo će u budućnosti
zasigurno biti jedna od metoda kojom će
se liječiti nasljedna oboljenja u smislu ge-
netičke popravke. Mi ćemo u budućnosti
ovu tehnologiju primjenjivati na biljkama,
gdje imamo intenciju napraviti biljke koje
će kupiti polutantne čestice iz zemljišta i
iz zraka. Ovim se ne bi definitivno riješi-
la zagađenost vazduha i zemljišta, ali bi se
pomoglo u redukciji, a sve u svrhu boljeg
i kvalitetnijeg života ljudi u našoj domo-
Lejla Pojskić vini”, zaključio je Pojskić. n

50 4/8/2016 STAV