Page 52 - STAV 74 04.08.2016

STAJALIŠTA

SLOVA O SLOVU
Kulturno koloniziranje i autokoloniziranje

A ŠTA AKO

STEĆAK VIŠE

NIJE BOSANSKI

Piše:
Sanjin KODRIĆ Kako su to stećci prestali biti “bosanski srednjovjekovni
nadgrobni spomenici”, i to među nama samima, a postali tek
neki tamo “srednjovjekovni nadgrobni spomenici”?! Šta se to
dogodilo pa smo nekako izbrisali ono “bosanski”, a odnekud
se javila neka u osnovi bezlična “zajednička baština”?! Je li
stećak uopće više bosanski i smijemo li ga više tako zvati?! I
šta to onda sve ovo zajedno znači, i šta činiti sad

omitet UNESCO-a na zasjeda- kao bosanske koliko upravo kao neku
nju u Istanbulu 15. jula 2016. uopćenu, regionalnu zajedničku baštinu
godine donio je odluku o upisu četiriju susjednih zemalja, a radost zbog
Kstećaka na Listu svjetske bašti- uspješne nominacije naglašena je poneg-
ne, gdje su stećci uvršteni kao zajedničko dje i konstatacijom da su stećci “dokaz da
naslijeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore, kultura ne poznaje granice”, da ona, zapra-
Hrvatske i Srbije. U medijima je isticano vo, “gradi mostove”. Sreća je tako u našoj
da je uvrštavanje stećaka na UNESCO-vu javnosti konačno mogla postati potpuna,
listu rezultat zajedničkog nominacijskog a uspjeh višestruk: stećcima je u među-
projekta za koji su se “četiri zemlje opre- narodnim okvirima odato priznanje koje
dijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uk- su odavno zasluživali, njihova kulturna
ljučujući i UNESCO”, a koji je bio “prvi važnost prepoznata je u cijelom svijetu,
takav poslije ratnih sukoba na Balkanu stećci su, napokon, zaštićeni i neće više
devedesetih godina”. Za upis na Listu tako lahko biti predmetom nemara i uni-
svjetske baštine predloženo je 30 nekro- štenja, možda i nestanka, a uza sve ostalo
pola, i to 22 iz Bosne i Hercegovine, po tri oni su nas, eto, najzad i pomirili, barem
iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. u kulturi, i tako pokazali da se ipak može
Nominacija je podržana za 28 nekropola, naprijed samo ako se to iskreno želi... Ra-
od kojih je 20 u Bosni i Hercegovini, a dosni su zasigurno bili i svi poznavaoci
ostale su u susjednim zemljama. Najve- stećaka, njihovi proučavaoci, naučnici i
ći broj stećaka nalazi se u Bosni i Herce- stručnjaci iz različitih oblasti, ali je barem
govini – njih oko 60.000, u Hrvatskoj ih nekima od njih sreća bila više ili manje
je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500, a u pomućena. Jer, gdje je nestala Bosna?!
Srbiji oko 4.100. I kako su to stećci prestali biti bosanski
U skladu s nominacijskim dokumen- srednjovjekovni nadgrobni spomenici, i to
tom, stećci su na Listu svjetske baštine među nama samima, a postali tek neki
UNESCO-a upisani pod nazivom Stećci – tamo “srednjovjekovni nadgrobni spo-
srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Ovakvo menici”, kako smo to mogli čuti i čitati
određenje stećka, kao “srednjovjekovnog u većini bosanskohercegovačkih medija?!
nadgrobnog spomenika”, javilo se i u vije- Šta se to dogodilo pa smo nekako izbrisali
stima najvećeg dijela bosanskohercegovač- ono bosanski, a odnekud se javila neka u
kih medija, koji su stećke slavili ne toliko osnovi bezlična “zajednička baština”?! Je

52 4/8/2016 STAV