Page 54 - STAV 74 04.08.2016

STAJALIŠTA

i svoju najznačajniju pjesničku zbirku Stećak je izvorno bosanski, svebosanski, on ne pripada
Kameni spavač iz 1966. godine, jednu od
najvažnijih knjiga u historiji naše knji- isključivo nijednoj našoj, unutarbosanskoj užoj etno-
ževnosti, dok će njegovo naučno-stručno -nacionalnoj zajednici pojedinačno, već svima na svoj
bavljenje stećcima te uopće pismenošću i
književnošću srednjovjekovne Bosne re- način, a naše naznačeno, svjesno ili nesvjesno izbjegavanje
zultirati knjigom Stari bosanski tekstovi iz bosanskog imenovanja stećka u korist neodređene, svačije
1969. godine. U filološkim proučavanjima i ničije regionalne “zajedničke baštine” ne može biti stvar
bosanske srednjovjekovne pismenosti i
književnosti, pa tako i stećaka, nezaobi- ni “političke korektnosti”, ma koliko nam ona inače stvarno
lazno je i ime Herte Kune, koja će objavi- bila potrebna, kao lijek za mnoge naše zle bolesti
ti i dosad jedini cjeloviti pregled historije
srednjovjekovne bosanske književnosti. isto onoliko koliko su to bile i sve druge širih međusobnih interkulturnih doticaja.
No, od posljednje trećine 19. stoljeća, a južnoslavenske pisane i književne prakse Problem je prije svega u našem vlastitom,
koje je i vrijeme intenzivnog konstitui- ovog vremena. Ona je čak bila i dodatno unutarbosanskom sasvim nepotrebnom i
ranja modernih južnoslavenskih nacija, svoja upravo i s obzirom na, po svemu su- potpuno neutemeljenom odustajanju od
stećci postaju važni i u procesu definiranja deći, osobenu Crkvu bosansku i specifičnu bosanskog imena stećka. Barem u Bosni,
južnoslavenskih nacionalnih identiteta i konfesionalnost Bosne, koju svjedoče i sa- niko nas na to ne tjera.
uopće nacionalnih politika, posebno u Bo- čuvani tekstualni tragovi bosanskog sred- Stećak je izvorno bosanski, svebo-
sni i u vezi s Bosnom. U tom kontekstu, njovjekovnog pisanja i književnog stvaranja, sanski, on ne pripada isključivo nijednoj
bavljenje stećcima u nekim slučajevima a među njima upravo i sadržaji sa stećaka. našoj, unutarbosanskoj užoj etno-nacio-
postaje i važan oblik ostvarivanja pojedi- Uz ovo, bosanska srednjovjekovna pisana nalnoj zajednici pojedinačno, već svima
nih nacionalnih ideja i ideologija, a znanje i književna tradicija bila je uglavnom ho- na svoj način, bez obzira na u pojedinim
o stećcima dobiva i teret ideoloških inter- mogena i u jezičkom smislu, predstavlja- slučajevima manje ili više različitu tradi-
pretacija i (zlo)upotreba. jući i time zaseban kulturni sistem. A kao cijsku ulogu i drugačiji tradicijski položaj,
Brojna su pitanja o stećcima, ali pro- takva, ona je postala i ona ključno važna a naše naznačeno, svjesno ili nesvjesno
blem odgovora na dilemu ko je pravio zajednička, svebosanska osnova na kojoj izbjegavanje bosanskog imenovanja stećka
stećke i zašto, kako se zapitala i Marian će se tokom narednih stoljeća uspostavljati u korist neodređene, svačije i ničije regi-
Wenzel, jeste jedan od najsloženijih i naj- i razvijati kako pojedinačne konfesional- onalne “zajedničke baštine” ne može biti
kontroverznijih, naročito uzevši u obzir no i etno-nacionalno distingvirane knji- stvar ni “političke korektnosti”, ma koli-
različita ideološka tumačenja. To je uop- ževne tradicije i pojedinačne književnosti ko nam ona inače stvarno bila potrebna,
će jedno od ključnih pitanja o srednjovje- u Bosni i Hercegovini, tako i zajednička kao lijek za mnoge naše zle bolesti. Prije
kovnoj Bosni, o njezinim stanovnicima i bosanskohercegovačka književnost kao je posrijedi neka vrsta čudnog licemjerja,
njihovim kolektivnim identitetima, o nji- pluralna i policentrična cjelina, ili bosan- ali i stari, hronični bosanski problem sa-
hovoj religiji i konfesionalnosti, o Crkvi skohercegovačka interliterarna zajednica s moimenovanja, odnosno problem samo-
bosanskoj, o bosanskom bogumilstvu, o bošnjačkom, bosanskohrvatskom i bosan- poricanja – vječita bosanska, a posebno
herezi ili pravovjerju..., gotovo o svemu skosrpskom književnošću kao svojim glav- bošnjačka mimikrija, sakrivanje sebe i pri-
što u vezi sa srednjovjekovnom Bosnom nim sastavnicama. Štaviše, čak i onda kad lagođavanje pred drugima, čak i onda kad
može biti relevantno. Riječ je, dakle, o pi- su bile razdvojene nizom drugih faktora, to drugi zapravo i ne traži. Nebosanskim
tanju svih pitanja, pa tako i pitanju koje je a prvenstveno okrenutošću ka različitim imenovanjem stećka u samoj Bosni, među
ovdje neizbježno: Čiji su, zapravo, stećci? dominantama u orijentalno-islamskoj, za- Bosancima, može se, međutim, izgubiti i
Gledano prvenstveno iz filološke per- padno-katoličkoj ili istočno-pravoslavnoj Bosna, kao i sam stećak. Stećak tad može
spektive, odnosno na temeljima prouča- tradiciji, pojedinačne književnosti bosan- postati isto ono što je, naprimjer, otuđeno
vanja jezika i književne prošlosti Bosne i skohercegovačke interliterarne zajednice staroegipatsko kulturno blago u trezorima
Hercegovine, stećci su nesumnjivo bosan- dodirivale su se i ostale međusobno pove- muzeja nekadašnjih velikih evropskih im-
ski, prije svega, i to svebosanski, bez ma zane upravo na osnovu onog što su svaka perija – ne simbol jedne zemlje i njezine
čijih apsolutnih, sveobuhvatnih unutarbo- od njih na svoj način ubaštinile i tradicij- tradicije već simbol njezine kulturne ko-
sanskih etno-nacionalnih ekskluzivizama. ski naslijedile baš iz bosanskog srednjo- loniziranosti ili, što je još gore u našem
Tek onda, u širem smislu, stećci se mogu vjekovlja. Taj im je srednjovjekovni temelj slučaju, autokoloniziranosti.
razumijevati i kao granični, interkulturni olakšao zajednički razvoj u novije vrijeme. Historici neki tvrde da je nekoć po-
povijesni fenomen drugih, izvanbosanskih Stećak je osnovni, najprepoznatljiviji stojala i “Bosanska tajna knjiga”. Bila je
južnoslavenskih kultura, u istoj onoj mjeri simbol bosanskog srednjovjekovlja i bo- to “knjiga nečastiva”, knjiga učenja Crkve
u kojoj i bilo koji drugi kompatibilan fe- sanske organske cjelovitosti uopće, a nje- bosanske, onog učenja dobrih Bošnjana ili
nomen kulturne prošlosti s neke od ovih gov izvorni bosanski karakter neosporan bosanskih krstjana koje su optužbom za
drugih južnoslavenskih strana ulazi i u je i izvan svake sumnje. Zato odustati od herezu žigosali kršćanski i Zapad i Istok.
okvire bosanske kulturne historije. No, ni imenovanja stećka bosanskim imenom Postoje dva moguća prijepisa te knjige, oba,
tad ovaj širi interkulturni aspekt fenome- znači razbaštiniti Bosnu, lišiti je prepo- kažu, upitne vjerodostojnosti, ali nijedan
na stećka ne negira niti relativizira njegov znatljivosti jednog od ključnih nosilaca nije u Bosni, te ih zovu Pariškom i Bečkom
izvorni bosanski karakter. njezina identiteta i potkopati njezine te- tajnom knjigom. Pa ako stećak više nije ili
Kako su to svojim radovima pokazali melje. No, bosansko imenovanje stećka ne treba biti bosanski, možda ponese vre-
ne samo Mak Dizdar i Herta Kuna nego i nipošto, međutim, ne znači uskraćivanje menom i neko drugo svoje zvanično ime,
nemali broj drugih istraživača sve do danas, prava drugim južnoslavenskim kulturama makar tad i sam postao nevjerodostojan.
pismenost i književnost srednjovjekovne da stećak smatraju i svojim onoliko koli- Zato, treba se nadati da ipak nije pre-
Bosne prepoznatljiva je i unutar sebe zao- ko ga ti drugi svojim stvarno osjećaju, ili kasno da stećku vratimo njegovo stvarno
kružena pojava, samosvojna i samostalna koliko on to stvarno jeste kao dio naših – bosansko ime. n

54 4/8/2016 STAV