Page 76 - STAV broj 175

kultura

STAV: Kako objasniti činjenicu da su Samo su najbolji pjevači
usmeni pjevači poput Avde Međedovi- dobijali mogućnost da
ća, ne tako davno, znali desetina hiljada nastupaju pred begovima, za
stihova? Da li nam to govori o značaju šta su materijalno nagrađivani
usmene epike za društvene zajednice i zbog čega su stjecali status
kojima su takvi rapsodi pjevali? “begovskog pivača”. Oslobođeni
KUNIĆ: I to je zasluga Milmana Parryja i svakodnevnih egzistencijalnih
Alberta Lorda i njihovih sljedbenika, koje briga, oni su s vremenom
bi bilo lijepo spomenuti: David Bynum postajali, kako to Schmaus
i John Miles Foley, koji nisu više među primjećuje, poluprofesionalni
živima, Gregori Nagy i Stephen Mitchel pjevači, koji su dijelom od svog
kao aktuelni kuratori Parryjeve zbirke i pjevanja mogli živjeti. Upravo
mlađa generacija Harvardovih znanstveni- je pojava poluprofesionalizma
ka: David Elmer, asistent kuratora, Aida bošnjačkom epskom pjevanju
Vidan i Peter McMurry. omogućila višu fazu postojanja
Dakle, Parry je, tragom informacija koje
je imao, doputovao u istočnu Hercegovi- tradicijskog potencijala. Na isti se način, epski pjevač uopće ne koristi riječ tekst.
nu i Sandžak kako bi se uvjerio u ono šta prema Jakobsonu, uči usmeno pripovije- On koristi pojam riječ u značenju jedne
mu je Matija Murko, slovenački folklo- danje ili pjevanje kao što dijete uči ma- riječi, stiha, skupine stihova i cijele pje-
rist, kazivao, a to je da na južnoslaven- ternji jezik. I dijete, kao budući govornik sme. Drugi važan pojam za epskog izvo-
skim prostorima postoje epski pjevači svog jezika, i mladić koji uči epsko pje- đača jeste pojam kićenje, u značenju pje-
koji mogu pjevati duge pjesme i epove vanje naprosto ulaze u nešto što se zove vanje, pričanje. Ono što nama iz pozicije
od nekoliko hiljada stihova. Pronašao je jezik i tradicija i na svoj način koriste sve pisma izgleda kao umijeće pamćenja pje-
Avdu Međedovića iz Bijelog Polja jula ponuđene mogućnosti, koje su, u obama vaču izgleda kao umijeće kićenja pjesme.
mjeseca 1935. godine, koji ne samo da je slučajevima, beskonačne.
ispjevao ep Ženidba Smailagić Meha od Milman Parry i Albert Lord još su uka- STAV: Koliko je Parryjeva zbirka poznata
12.310 stihova nego i još duži ep Osman zali i na strukturalnu jedinicu koja je u u zapadnoj nauci o književnosti?
Delibegović i Pavičević Luka od 13.326 sti- određenoj mjeri pomagala epskom pjevaču KUNIĆ: Parryjeva zbirka globalna je
hova, te nekoliko kraćih epova i dužih da pamti i iznova kreira svoju priču. Radi znanstvena tema i činjenica, tu globalnu
pjesama ukupne dužine od oko 80.000 se o izvjesnoj mnemonarativnoj jedinici, preferenciju priskrbio joj je Harvard i nje-
stihova. Ovo Avdino umijeće Parry je te- koju su oni nazvali formulom i koja je, govi profesori Milman Parry i Albert Lord,
stirao u jednom eksperimentu, tako što prema njihovoj definiciji, dio stiha koji znanstvenici svjetskog glasa. U Americi
je uzeo pjevača Mumina Vlahovljaka da se ponavlja u istim metričkim uvjetima nemate gotovo univerziteta na kome se, u
pred Avdom ispjeva pjesmu Bećir-begova i koji direktno uvjetuje stih kao veću se- okviru humanistike, ne izučava ova zbir-
ženidba. Avdo Međedović je nakon toga, mantičku cjelinu, a potom i cijelu pjesmu. ka. I to nije slučaj samo s američkim uni-
iz samo jednog slušanja, a da nikad ranije Usmeni epski pjesnik ne uči svoje pjesme verzitetima i znanstvenim institucijama.
nije čuo tu pjesmu, otpjevao svoju verzi- na način kako mi to razumijevamo iz pozi- Konačno, značaj njezin u znanstvenom
ju iste pjesme, koja je bila tri puta duža cije pisma. Kada je Parry tražio od svojih svijetu je u pokrenutim pitanjima, nekim
od Muminove. pjevača da mu istu pjesmu ispjevaju još koja zadiru i propituju same temelje da-
U čemu je bila tajna takvog pamćenja? jednom odmah nakon što su je već jed- našnjeg svijeta. Milman Parry je jedno-
U onom što se zove fenomen usmenosti. nom ispjevali, u pravilu bi dobijao duže stavnom usporedbom pokazao da Homer
Ne zaboravimo da Avdo Međedović nije ili kraće verzije, nikada iste dužine. Iako nije bio pisac i autor Ilijade i Odiseje kao
znao čitati ni pisati, da sve što je o usme- bi pjevači tvrdili da su “u riječ” ponovili što je Shakespeare bio pisac Hamleta, da
nom pjevanju znao stekao slušanjem, prethodnu pjesmu, događalo se da je nova takvog Homera imamo danas u XX sto-
pamćenjem i izvođenjem. Neizbježni verzija duža za nekoliko stotina stihova. ljeću u ličnosti Avde Međedovića, koji
Roman Jakobson je pisao i o ovom pro- Ovdje se radi o potpuno drugačijem, često je kao pravi narodni genij također bio u
blemu. Naime, tradicijski okvir u kojem oprečnom razumijevanju teksta pjesme. stanju ispjevati ep. Parry je dokazao da
nastaju ove i druge tradicionalne forme Čak je i sama riječ tekst došla iz pisma, moderna evropska civilizacija ne počiva
Jakobson vidi kao De Saussurev princip tek na pismu i nauci već i na usmenosti
langue, kao apstraktan zamišljeni sistem
svih potencijalnih izvedbi, a pojedinač-
ne izvedbe konkretnog epskog pjevača
– kao parole, upotrebu i konkretizaciju

Prostor kojim se kreću bošnjački junaci nije mali niti zatvoren, i usmenoj tradiciji, bez čijega uobzire-
naprotiv, sva ta prostranstva, kraljevstva i carstva do kojih junak nja nema pravilnog razumijevanja sebe i
bošnjačke epike stiže morem ili kopnom naprosto fasciniraju: svoje prošlosti, na način kao što ni poje-
imate pjesama u kojima se pjeva o osvajanju Bagdada, Sigeta, dinac ne može ući u svijet odraslih dok
Temišvara, Siska, Osijeka, o pohodu na Beč, Maltu, Italiju (Taliju), ne osvijesti sebe i svoju poziciju u svije-
Moskvu (Moskoviju!). Tog junaka i njegovog pjevača pokreće, tu koji ga okružuje. Kompletan Parryjev
kako je napisao Friedrich Krauss, mentalitet osvajača, koji rad i doprinos bi se, u izvjesnom smislu,
naprosto hrli u susret drugom i drugačijem mogao nazvati zavjereničkim jer potkopa-
va same temelje evropskog mita o evrop-
skom progresu, zbog čega je imao brojne
oponente. n

76 12/7/2018 STAV