Page 75 - STAV broj 175

Preko Avde Međedovića do rješenja homerskog pitanja

STAV: Nedavno je promovirana Vaša knjiga Čitanje Parryjeve šezdesetih i sedamdesetih godina XX stoljeća, povremeno u druš-
zbirke. Vi ste 2006/07. akademsku godinu proveli na Harvardu tvu svog saradnika Davida Bynuma, snimajući i sakupljajući od
istražujući upravo Parryjevu zbirku usmene književnosti. O ka- istih, ali i novih epskih pjevača koji su svjedočili postojanje viso-
kvoj je zbirci riječ i zbog čega nam je ona važna? ko razvijene tradicije epskog pjevanja u Bosni i Sandžaku. Osim
KUNIĆ: Već sam kazao da se radi o jednoj od najznačajnijih zbirki Avde Međedovića, vrijedi spomenuti i još neke epske pjevače:
usmene književnosti u svijetu, a nastala je i po svemu se tiče nas Halila Bajgorića, Ibru Bašića i Muju Kukuruzovića iz Stoca, Sali-
ovdje u Bosni i Sandžaku. Imao sam privilegiju da kao stipendista ha Ugljanina, Aliju Fjuljanina, Sulejmana Makića iz Novog Paza-
Fulbrighta boravim na Harvardu i ostvarim uvid u njene sadržaje, ra, Muju Velića, Ćamila Kulenovića i Murata Žunića iz Bihaća itd.
zvučne i grafičke zapise, štaviše, da dobar dio građe kopiram i Rezultat svega toga bila je znamenita Lordova knjiga The Singer
donesem sa sobom u Bosnu. of Tales / Pjevač priča, jedna od najutjecajnijih studija u XX sto-
Kada je mladi Harvardov profesor Milman Parry u ljeto 1933. go- ljeću, sa slikom Avde Međedovića na naslovnici i s prvom rečeni-
dine prvi put kročio na tlo tadašnje Kraljevine Jugoslavije, tačnije, com: “This is our Homer!” U knjizi se, da pojednostavim, u prvom
kada je došao u Stolac, odakle će, kako će se ispostaviti, krenuti dijelu govori o Avdi Međedoviću i bošnjačkoj epskoj tradiciji, a u
na jedno od najznačajnijih istraživačkih i znanstvenih pohoda u drugom dijelu o Homeru.
svijetu, vjerovatno nije ni slutio do kojih će rezultata doći i kakve Parryjeva zbirka nam je važna i zbog toga što je preusmjerila pa-
će posljedice proizvesti ovo njegovo istraživačko putovanje. U žnju znanstvene javnosti s evropskog središta na rub, na Balkan i
dva dolaska i skoro dvije godine istraživačkog rada na terenu, u južnoslavenske prostore; što je svojim sadržajima i važnošću uda-
“živoj laboratoriji usmenog pjevanja”, Parry će sa svojim saradni- rila u same temelje eurocentričnog mita o evropskom progresu,
cima intervjuirati i zvučno snimiti na desetine epskih pjevača, za- ukazujući na podjednaku, ako ne i veću važnost usmenosti od
pisati na hiljade ženskih pjesama i sve to pohraniti na Harvardu pisma; što je, na globalnom planu, ponudila rješenje homerskog
kao značajnu zbirku usmene književnosti, koja će, poslije prera- pitanja, odnosno, odgonetnula tajnu nastanka Homerovih epova;
ne Parryjeve smrti, ponijeti ime svog osnivača. Nove istraživač- što je potvrdila visoke estetske domete i kulturološke standarde
ke pohode poduzimat će njegov student Albert Lord pedesetih, koje je stoljeće i po prije uspostavila Hasanaginica i tako dalje.

Erlangenskim rukopisom, nastavlja se velikim Collection of Oral Literature), koja je nasta- svojim istraživanjima, subjekt bošnjačke
sakupljačkim projektom Vuka Karadžića jala od tridesetih do sedamdesetih godina epike prihvata prostor i vrijeme kao da-
u Srbiji, sakupljačkim aktivnostima Vuko- XX stoljeća na prostorima današnje Bo- tosti (ili kao Božije davanje u teološkoj
vih sljedbenika Ivana Franje Jukića, Fra sne i Hercegovine, Sandžaka, Crne Gore viziji svijeta), a prostor s kojim se iden-
Grge Martića, Marijana Šunjića i Vuka i Srbije. Osim što se radi o vrlo obimnoj tificira naziva različitim imenima. Nekad
Vrčevića u Bosni i istočnoj Hercegovini, građi od preko 500.000 stihova, njena po- je to Carstvo sa Carigradom i sultanom u
zanimljivom zbirkom Esada Hadžiomer- sebna važnost je u globalnoj znanstvenoj središtu, koje s vremena na vrijeme treba
spahića s početka XX stoljeća, obimnom i akademskoj afirmaciji bošnjačke epike, braniti od odmetnika i neprijatelja izva-
zbirkom muških i ženskih pjesama iz Kra- koja je imala tako razvijenu tradiciju ep- na i izdajnika iznutra, nekad je to Unđu-
jine Muharema Kurtagića, te korisnim skog pjevanja da je bila kadra ponuditi rovina (Ugarska, Mađarska) s vezirom u
istraživačko-sakupljačkim aktivnostima duge epove poput Homerovih. Budimu, nekad Bosna (i Krajina) sa sa-
Alije Nametka. Treba posebno istaknuti Drugi dio vašeg pitanja bio bih slobodan rajevskim ili travničkim vezirom, nekad
znanstveno-istraživački rad Ðenane Bu- preformulirati na sljedeći način – da li samo Krajina, koju predstavlja i brani
turović šezdesetih godina u Drežnici kod još uvijek usmena tradicija postoji, od- jedna savršeno uređena skupina junaka
Mostara i osamdesetih godina XX stoljeća nosno, da li i danas postoji tradicija ep- i bajraktara, s autoritetom Mustaj-bega
u okolini Sarajeva. Posebnu važnost ima skog pjevanja? Moj je odgovor pozitivan Ličkog u središtu te zajednice.
projekt Zlatana Čolakovića, koji je deve- jer sam djelomično istraživao na terenu Prostor kojim se kreću bošnjački juna-
desetih godina XX stoljeća snimao Murata i svjedočio postojanje tradicije pamće- ci nije mali niti zatvoren, naprotiv, sva
Kurtagića, izvrsnog pjevača i poznavaoca nja i pripovijedanja predaja i ženskih ta prostranstva, kraljevstva i carstva do
usmene epske tradicije. pjesama. Bio sam 2004. godine na na- kojih junak bošnjačke epike stiže mo-
Naravno, najznačajnije zbirke bošnjač- učnom skupu u Rožajima, Crna Gora, i rem ili kopnom naprosto fasciniraju:
ke epike jesu zbirka Koste Hörmanna iz prisustvovao guslarskom sijelu na kome imate pjesama u kojima se pjeva o osva-
osamdesetih i Luke Marjanovića iz deve- je nastupilo desetak guslara, direktnih janju Bagdada, Sigeta, Temišvara, Siska,
desetih godina XIX stoljeća. Prva je na- nasljednika ili pobočnih sljedbenika ču- Osijeka, o pohodu na Beč, Maltu, Italiju
stala u burnim vremenima i borbama za venih epskih pjevača Avde Međedovića (Taliju), Moskvu (Moskoviju!). Tog ju-
bošnjački narodnosni identitet, druga u i Murata Kurtagića. naka i njegovog pjevača pokreće, kako
okviru velikog projekta Matice hrvatske STAV: Kakav imaginarij o Bosni (re)pro- je napisao Friedrich Krauss, mentalitet
na sakupljanju i potvrđivanju hrvatskog ducira bošnjačka usmena epika? Je li osvajača, koji naprosto hrli u susret dru-
identiteta. Ipak, i Kosti Hörmannu i Luki Bosna kojom kroče Alija Ðerzelez i Bu- gom i drugačijem. Ne smijemo smetnuti
Marjanoviću mora se odati priznanje što dalina Tale slična ovoj današnjoj? s uma ni činjenicu da u bošnjačkoj epi-
su prvi put ukazali na posebnost musli- KUNIĆ: Iz odnosa prema prostoru zrcali ci ne postoje granice u današnjem zna-
manske / bošnjačke epike, pa makar u se jedna dimenzija svakog pa i bošnjačkog čenju te riječi, one nisu još bile upisane
drugom etničkom i izvanbosanskom kon- etničkog bića, u zavisnosti od vremena o ili ucrtane, zbog čega u ovoj prvobitnoj
tekstu, kao u slučaju Luke Marjanovića. kome pjeva i u kome nastaje ta epska po- identifikaciji svog prostora vidim nešto
Posebno mjesto zauzima Parryjeva zbirka ezija. U skladu s onim šta sam otkrio u od one arhetipske jednostavnosti koja
usmene književnosti (The Milman Parry stvari vidi i čuva u prvobitnoj čednosti.

STAV 12/7/2018 75