Page 66 - STAV broj 219

Štamparija je bila ponuđena svima. Ljudi koji su imali kapital nisu
bili zainteresirani, budući da je štamparstvo niskoakumulativna
grana privrede, a ja nisam mogao zamisliti da svoje knjige nosim
na štampu negdje mimo Sarajeva. Zato sam uložio svu svoju
energiju u očuvanje ove “kuće knjige”, znajući da je naše da
uložimo maksimalan napor, i fizički i intelektualni, a da rezultati
nisu u našim rukama. Nisam se pokajao

Trošak same štampe iznosio je oko 70.000 obzirom na svoju knjišku neprofinjenost, Dževad Karahasan svoj odnos s izdavačem
KM, a ja se nadao da ćemo knjigu preve- upućenost i nenačitanost. Ne čini li Vam u Njemačkoj – autor i izdavač dvije su zara-
sti minimalno na engleski jezik i dostaviti se da je čitalačka didaktika putem knjiga ćene strane, a borba je oko visine honorara
je nadležnim institucijama u Hag. Na kra- pošla u obrnutom smjeru zaglupljivanja (5, 8, 10 ili 12%) – a mi se ovdje u Bosni lju-
ju, moram se zahvaliti mojim prijateljima potrošnom robom? bimo, zajedno jedemo grah i budemo presretni
Salmiru Kaplanu i Razimu Čoliću, koji su ŠIKALO: Sjećam se da su osamdesetih kad niko nije na zijanu, kaže Karahasan. Mi-
mi pomogli da ovaj finansijski udar barem godina trafike bile prepune jeftine, neko slim da je otvaranje knjižare sljedeći korak
dijelom ublažim. je rekao “fast food”, literature. Ne znam kojim mora iskoračiti “Dobra knjiga” da bi
sjećate li se serijala: Ljubavni vikend ro- zaokružila svoj proizvodni proces. Možda
STAV: Nedavno je bio Sajam knjiga pa su man “Svi pisci sveta”, jeftine roto-štampe pred tom knjižarom, ako Bog da, postavimo
mnogi komentirali da fali dobrih knjiga. na 64 strane A5 formata, vezano klame- kakvog klauna kako bismo privukli pozor-
Doduše, mogli bismo se našaliti da to je- rom. Moramo biti pošteni, i tada su ovi nost prolaznika.
ste tako jer Vaša “Dobra knjiga” nije uče- “romani” prodavani u stotinama hiljada
stvovala na Sajmu. Nejse, nije li možda primjeraka. Naša generacija, ma koliko se STAV: Ko drži monopol u izdavaštvu u BiH,
upravo obratno, nedostaje li nam dobrih samodopadljivo smatrala knjiškom genera- ima li ga više uopće ili su izdavači osuđe-
autora? Gdje je tu ona literatura koja, kad cijom, gutala je ove isprazne priče. Možda ni na puko preživljavanje?
bacite pogled, osvaja istog trenutka, i to ne je danas jedina razlika u obimu – današnja ŠIKALO: Ne postoji monopol u bosan-
samo naslovom već i značajem autorova “fast food” literatura štampana je na znat- skohercegovačkom izdavaštvu. Ne posto-
po “dobru” razglašenog imena? no više strana, broširanog je uveza i, kako ji ni konkurencija, zapravo, konkurencija
ŠIKALO: Dosadilo mi se izvinjavati zbog po pravilu, ima šljašteće elemente na kori- se može javiti u sferi udžbeničke djelat-
ovogodišnjeg neučešća na Sajmu knjiga u cama (UV lak). Matrica je ista. Međutim, nosti, a o preživljavanju smo već govorili.
Skenderiji. Upravni odbor Zajednice iz- ne smijemo se puno ljutiti na čitalačku Onaj ko nije spreman godinama hodati po
davača BiH trebao je da dogovori s ruko- publiku. Počet ćemo ličiti na političare. I rubu, ko nije spreman biti intelektualni te-
vodstvom Skenderije sve detalje oko našeg oni kažu da je njihova politika odlična, ali žak, ko nije spreman sve naše hendikepe
učešća na Sajmu i detalje protokola za or- da ne valja narod. Pa šta nam je činiti? Da nadoknađivati dvanaestosatnim, pa i pet-
ganizaciju narednih sajmova. Nisu se do- smijenimo narod? Možda je ova, hegelov- naestosatnim radom, ko nije spreman za-
govorili. Znam da je to šteta. Ako kod svih ski rečeno, “provala mase u javni prostor” ložiti svu pokretnu i nepokretnu imovinu
nas postoji dobra volja, mislim da bismo preko društvenih mreža dodatno usložnila za biznis (što se u razvijenim ekonomija-
već sad trebali ponovo sjesti i dogovoriti problem – pogledajte ko se sve oglašava i ma smatra čistom ludošću, jer kolateral za
detalje oko organizacije Sajma za narednu koliko ima pratilaca. Šta se sve tu objav- biznis mogu biti samo mašine i poslovna
godinu. Mi smo se hvalili kako smo kao ljuje. U normalnom društvu ovakvi ne bi zgrada – nikako privatna imovina) neka se
zajednica učestvovali na beogradskom i dobili prostor ni u rubrici Pisma čitalaca. ne bavi izdavaštvom.
zagrebačkom sajmu knjiga, što je svaka- Naš je primarni zadatak da objavljujemo
ko dobro, ali meni ne može biti bitniji ni društveno korisne naslove, a rezultat na- STAV: Najavljeno je da bi uskoro moglo
Beograd, ni Zagreb, ni Pula, ni Podgori- šeg rada, rekosmo, nije u našim rukama. doći do promjena u udžbeničkoj politici,
ca, ni Frankfurt, ni Kairo, ni Leipzig... od da će se konkursi za izbor školskih udž-
Sarajeva. I to bi trebalo pozvati sve zain- STAV: Nije svejedno za kojeg se izdava- benika provoditi na kantonalnoj umjesto
teresirane strane (izdavači, pisci, knjižari, ča odluči pisac, jer, onaj izdavač koji ima na federalnoj razini, kako je do sada bio
bibliotekari, čitaoci…), pronaći zajednički dobar PR i marketing načinit će od neta- slučaj. Također, i nastavni planovi i pro-
sadržilac i odmah sad krenuti u organiza- lentiranog pisca spisateljsku zvijezdu, zar grami mogli bi se razlikovati od kantona
ciju Sajma, baveći se pametnim pitanjima: ne? Izostanak izdavačke logistike za pisca do kantona. Kako će se to odraziti na iz-
kako na najbolji način prezentirati bosan- znači smrt u tržišnom smislu. I ne samo to, davače, a i na štamparije?
sku produkciju, kako sadržajno obogatiti danas nije dovoljno biti talentirani pisac, ŠIKALO: Odlično! Mogli bi nas razbiti do
Sajam, kako dovesti publiku iz Bihaća, morate biti pored toga još nešto – klaun, atoma, pa, recimo, da svaka škola ima svoj
Velike Kladuše, Bužima, Novog Pazara i političar, provokator, trospolac ili četveros- nastavni plan i program. Sramota! Pa po-
drugih udaljenijih gradova, a samo takva polac, naprosto, morate skandalizirati i šo- gledajte ko to radi! Bosanski Hrvati? Ne.
organizacija natjerala bi i nas izdavače da kirati javnost da biste privukli pozornost. Oni već odavno imaju svoje zavode za ob-
ozbiljnije pristupimo ovom problemu. U ŠIKALO: Vi sad govorite kao da mi imamo razovanje i nastavu po planu i programu
takvoj atmosferi rodile bi se i nove ideje. posloženo tržište knjiga, pa nam još samo Republike Hrvatske. Bosanski Srbi? Od
preostalo da provociramo i fasciniramo jav- Dejtona naovamo RS ima svoj Zavod za
STAV: Današnja prosječna čitalačka pu- nost inovativnim sadržajima, reklamom... udžbenike i nastavna sredstva, a privatne
blika ne samo što ne zna svoje savreme- Nažalost, još smo mi daleko od tog. Ovdje izdavačke kuće tu svakako ne postoje...
nike već izokrene očima kad im spome- se većina knjiga objavi zahvaljujući siner- Problem su, dakle, BOŠNJACI. Kome?
nete klasične autore, i to bez nelagode s giji izdavača i autora. Pričao mi je profesor Nažalost, sami sebi. n

66 23/5/2019 STAV