Page 65 - STAV broj 219

razvikani izdavači, je li neka ljubav u pi- STAV: Čuo sam iz više izvora, od više au- izdajete knjigu koja svojim prihodima neće
tanju i koje je vrste? tora, kada prepoznate knjišku vrijednost, pokriti rashode, morate odmah znati iz ko-
ŠIKALO: Mi izdavači sve više nalikujemo da ste spremni pomoći sebi na štetu. S jih sredstava ćete namiriti razliku. Kada su
na onog starca što je sadio hurme, a kada obzirom na to, možete li nam reći štogod manje sume u pitanju, to neće predstavljati
ga je halifa upitao kad dolaze na rod, re- o Vašim principima požrtvovnosti i kul- veliki problem, ali kada uradite projekat od
kao je neke za 50, neke za 70, a neke tek za turnoj misiji? nacionalnog značaja, kada sve dogovorite
stotinu godina, zavisi od sorte. Na halifinu ŠIKALO: Izdavaštvu je imanentna misi- u zgradi državnog Parlamenta, kao što je
primjedbu da plodove ovih sadnica vjero- onarska uloga. O tome možete imati punu to bio slučaj s knjigom 1000 grobnica Kra-
vatno neće dočekati, starac je rekao da ove svijest, a i ne morate. Ako objavite pedese- jine autora Jasmina Odobašića – prvora-
hurme koje danas jedemo vjerovatno nisu tak knjiga godišnje, vi ozbiljno utječete, u zredan dokaz genocida nad Bošnjacima u
dočekali oni koji su ih sadili... Vjerujem manjoj ili većoj mjeri, na kulturne tokove. Bosanskoj krajini – i kada na koncu osta-
da će istinsku valorizaciju našeg današ- Naravno, sve vrijeme morate imati na umu nete sami da se borite kako biste namirili
njeg truda uraditi generacije koje dolaze. definiciju firme ili preduzeća koje bezduš- bar trošak materijala, e onda nastane pro-
Bolna je činjenica da su nestali veliki izda- no kaže da je preduzeće osnovni privredni blem. Poseban paradoks jeste činjenica da
vači u Bosni i Hercegovini. Sjetite se samo subjekt registriran na nadležnom sudu, koji “Dobra knjiga” nije izdavač ovog djela,
prijeratnih biblioteka Lastavica, Ars, BiD, se osniva za stjecanje dobiti. Ako svjesno nominalni izdavač je KDB “Preporod”.
Logos, posebno državotvorne biblioteke
Kulturno nasljeđe. Ne mogu se pomiriti s
tim da budem izdavač a da ne objavljujem
društveno korisne naslove. U prvoj godini
postojanja, stjecajem nekih čudnih okol-
nosti, dođu do mene četiri romana Dževada
Karahasana. Samo sam stidljivo pitao pro-
fesora: “Zašto ‘Dobra knjiga’? Mi smo se
tek registrirali. Vas treba objaviti neki ve-
liki izdavač.” Karahasan se samo nasmijao
i rekao: “Hoću da to bude ‘Dobra knjiga’.”
A Bosna i Hercegovina niti je tada imala,
niti danas ima velikog izdavača. Postojimo
mi mali izdavači, možda s velikim ideja-
ma i velikom energijom, ali veliki izdavač
naprosto ne postoji. Otišao sam do banke i
podigao kredit kako bih mogao odštampati
Izabrana djela Dževada Karahasana. Kasnije
sam dobio i neke novčane nagrade za ova
Izabrana djela – vrlo brzo smo vratili ulo-
ženo. Pokazao se to kao mudar izdavački
potez, a ja sam i tada samo slijedio intui-
ciju, ništa drugo... Dođe kod mene (2012)
Enes Duraković i kaže kako ima spremnu
knjigu Obzori bošnjačke književnosti. Knji-
ga obimna, B5 format, oko 500 stranica,
luksuzno izdanje (tvrdi uvez s ovitkom).
Kažem: “Dobro”, a u sebi mislim – nek mi
je Bog na pomoći. I ta knjiga je vrlo brzo
vratila uloženo. Mogao bih još nabrajati...
Evo, neki dan zovu me profesor Hilmo
Neimarlija i akademik Enes Karić. Kažu,
ima izuzetno bitna knjiga autora pokojnog
Marinka Zekića, Sarajlije, Kulturni identitet
bosanskih muslimana, u podnaslovu Bošnjaci
– najistočniji muslimanski Europljani i naj-
zapadniji autohtoni islamski narod. Hoće li
se vratiti uloženo? Vjerujem da hoće, ako
Bog da. Pa sada ide Hatidža Mile Stojića, za
koju ne smijem ni postaviti pitanje isplati-
vosti! A šta činiti kad za koji dan svoj novi
naslov donesu: Enes Karić, Sanjin Kodrić,
Mirza Sarajkić, Munir Mujić, Marko Vešo-
vić, Zijad Šehić, Hadžem Hajdarević, Mu-
hidin Džanko, Mirzet Hamzić…?
Uglavnom naučite razliku između kori-
snog i vrijednog, kako to naučavaju naši
duhovnjaci. Korisno bude i prođe, a vrijed-
no može biti i korisno, s tim što vrijedno
ostaje kao, u svakom slučaju, meni draže
– trajno dobro.

STAV 23/5/2019 65