Page 60 - STAV broj 191

DRUŠTVO

U povodu 140 godina sufijskog otpora austrougarskoj okupaciji

SJEĆANJE NA HALIL-EFENDIJU
HALIJA, ISTAKNUTOG IMAMA I
DERVIŠA BUŽIMSKOG KRAJA

Piše: Amir SIJAMHODŽIĆ Kako se ove godine navršava 140 godina od herojskog stava
Fotografije: Said MULALIĆ Halil-efendije naspram okupatorskih vojnika i službenika, prilika je
to da se njegova dosad skromna biografija proširi s nekim novim
Odluka Berlinskog kongresa iz pisanim ili usmenim izvorom. Jer, ko zna, možda se očuvanje
1878. godine, kojom su velike islama u Krajini, pored krvi šehida, hrabrosti gazija, znoja težaka,
sile dale mandat Austro-Ugar- ili imana starih nena, ima zahvaliti i dovama dobrih Božijih robova,
skoj da okupira i upravlja Bo- kakav je, po svemu sudeći, bio i Halil-efendija Hali
snom i Hercegovinom, s posebnom ne-
blagonaklonošću dočekana je u Krajini. 1878. godine Austro-Ugarska uspostavila prekidanje službe u Drvenoj džamiji zbog
Krajišnici, koji su stoljećima branili sje- konačnu vlast na ovim prostorima. smicanja s puta austrougarskim konjani-
verozapadnu granicu Bosanskog ejaleta, cima govori o njegovom nesvakidašnjem
bili su ogorčeni na sultana što je bez is- Jedna od zanimljivih ličnosti koja je načinu borbe za čast vjere islama i bosan-
paljenog metka pristao predati Bosnu do na sebi svojstven način pružila dostojan- skog suvereniteta, koji je bio ugrožen do-
jučer neprijateljskoj državi. Vijest da će stven otpor austrougarskoj okupaciji bio laskom kršćanskog okupatora. Ovaj imam
jedna kršćanska zemlja zamijeniti mu- je i imam i hatib Stare drvene džamije u i sufija, prijatelj i murid Abdurahmana
slimansku u upravljanju Bosnom i u Bu- Bužimu Halil-efendija Hali. Njegovo da- Sirri-babe iz Oglavka kod Fojnice, o ko-
žimu je negativno primljena. S obzirom vanje malog lijevog prsta prilikom pruža- jem se očuvala bogata usmena predaja, i
na to da se radilo o sredini s većinskim nja ruke od strane usiljenog austrougar- danas je živ u mislima mnogih Bužimlja-
bošnjačkomuslimanskim stanovništvom, skog feldmaršala, te skidanje ahmedije na i Krajišnika, koji većinski nastoje svoj
drugačija reakcija nije se mogla ni očeki- pred svojim džematlijama i protestno
vati. Bužimljani su austrougarskog okupa-
tora gledali kao tuđina. Na osnovu odlu- Drvena džamija u Bužimu
ke Narodne vlade u Sarajevu, koja je svo
bosansko stanovništvo pozvala na otpor
Austro-Ugarskoj, narod Cazinske krajine
i Bužima u naredna je tri mjeseca pružao
veliki otpor u to vrijeme jednoj od naj-
moćnijih vojnih sila u svijetu. Jedna od
ključnih bitaka odigrala se 6. i 7. oktobra
na Pećigradskim brdima. Također, mjesto
Šehiti kod Cazina bilo je jedno od posljed-
njih uporišta bosanskih branilaca, koji su
sve do posljednjeg izginuli braneći svoju
vjeru i svoj toprak. Nakon trodnevne bor-
be, 20. oktobra zauzeta je Velika Kladu-
ša. Iako se u većini izvora Velika Kladuša
navodi kao mjesto koje je posljednje palo
pod austrougarsku upravu, postoji i po-
datak da se Bužim branio još dva dana, te
da je njegovim zauzimanjem 22. oktobra

60 1/11/2018 STAV