Page 61 - STAV broj 191

život živjeti u duhu vrijednosti i principa Halil-efendija iz ugla likovnog umjetnika Ismeta Erdića mjeseci prije njegove smrti, zabilježeno je
koje je zagovarao njihov vremenski dale- da mu je još sedamdesetih godina 20. sto-
ki, ali duhovno bliski i dragi Halil-efen- Pismo u kojem se spominje ime Halil-efendije ljeća stari dedo Mustafa Odobašić poka-
dija. O poštovanju koje je uživao među zivao mjesto na kojem je nekad bila stara
mještanima najbolje ilustrira predaja da govori primjer da se neke njegove riječi i kuća Halil-efendije. Po ovom usmenom
su Halilove džematlije, dolazeći petkom u poruke i danas spominju i prihvataju kao izvoru, navedena kuća bila je na Durića
džamiju, iz poštovanja prema svom efen- najveće mudrosti. Najpoznatija anegdota imetku, nedaleko od mekteba u Zarado-
diji koji nije pušio, ostavljale lule i čibuke vezana za ovog alima odnosi se na detalj stovu, koji se nekada zvao Durića mek-
po grmovima u podnožju brda. iz 1878. godine, neposredno nakon au- teb. U toj predaji još se navodi da Ha-
strougarske okupacije Bužima. Naime, lil-efendija nije imao muških potomaka.
Kako se ove godine navršava 140 go- krećući se kroz naselje, Halil-efendija Imao je jednog brata Ahmeta, koji je na-
dina od herojskog stava Halil-efendije na- se sklonio s puta kojim su na konjima kon školovanja u Istanbulu ostao živjeti
spram okupatorskih vojnika i službenika, prolazili austrougarski vojnici. Bio je u Turskoj. Šahinović je svojevremeno od
prilika je to da se njegova dosad skromna primoran da se smakne. Toliko ga je to starijih zapamtio Halilovo predskazanje
biografija proširi s nekim novim pisanim pogodilo da je ubrzo sazvao džematlije da će “Krajina biti nepobjediva u ratu, da
ili usmenim izvorom. Jer, ko zna, možda i rekao im da sebi traže drugog hodžu i joj ni jedan neprijatelj neće moći ništa,
se očuvanje islama u Krajini, pored krvi da ih on više ne može predvoditi. Oku- ali da će se raseliti u miru, raselit će je
šehida, hrabrosti gazija, znoja težaka, ili pljenim vjernicima kazao je da nije kadar glad”, za života je pričao Ahmet Šahino-
imana starih nena, ima zahvaliti i dova- podnijeti poniženje da se “u svojoj vjeri vić riječi Halil-efendijine, a koje je više
ma dobrih Božijih robova, kakav je, po i na svojoj zemlji pod sarukom sklanja puta slušao od starijih.
svemu sudeći, bio i Halil-efendija Hali. dušmaninu”. Sljedeću džumu klanjao je
za svojim učenikom Omer-hodžom Du- BOGATA USMENA PREDAJA
rićem. Tri godine poslije, 1881, umro je
na Starom Gradu, gdje je i pokopan u ha- I danas se od starijih ljudi u Bužimu
KO JE BIO HALIL-EFENDIJA remu Drvene džamije. Još je znano da je mogu čuti prepjevi njegovih pjesama, čiji
imao kćerku Hanifu, koja je ukopana u je on autor ili ih je možda prenosio od
Starogradski imam Halil-efendija njegovoj blizini. svojih muderisa. Imam Drvene džamije
pripada redu najznamenitijih vjerskih Emin-efendija Grošić kroz imamsku služ-
ličnosti Bužima i Bosanske krajine. Iako Iz jedne od usmenih predaja zabi- bu, ali i tokom djetinjstva čuo je i zapam-
je u džematu Stari Grad službovao oko 45 lježene 2018. godine nagovještava se još tio na desetine kazivanja o Halil-efendiji.
godina, o njemu i njegovom životu saču- nekoliko bitnih detalja iz biografije ovog Kako kaže, radi se o vrlo interesantnim
vano je jako malo podataka. Naime, go- znamenitog imama. Naime, od rahmetli
dinama se vjerovalo da je Halil-efendija Ahmeta Šahinovića Džebanovog (1948–
po rođenju Bužimljanin te da se prezivao 2018) iz naselja Zaradostovo, tek nekoliko
Begić, Mulalić ili Durić. Međutim, naj-
novija istraživanja pokazuju da je njegovo
prezime bilo Halkić i da je rođen u Stijeni
kod Cazina. Kako to u svojim privatnim
spisima navodi rahmetli Husein-efendi-
ja Alijagić (1917–1994), Halil-efendija se
školovao u Istanbulu. Cijeli radni vijek
proveo je kao imam džemata Stari Grad
od 1832. do 1878. godine. U vakufnami
iz 1838. godine (1256. hidžretske godine),
koja govori o obnovi Drvene džamije na
Starom Gradu, spominje se i Halil-efen-
dija kao prvi od sedamnaest potpisnika
spomenutog dokumenta.

Kao najvažniji izvor za istraživanje i
pisanje o ovom znamenitom alimu, ostale
su usmene predaje kojih u bužimskom kra-
ju doista ne manjka. Pored toga, kao važan
trag za interpretaciju njegova lika i djela
mogu biti fragmenti dokumenata iz 19.
stoljeća sačuvani na privatnim adresama
ili u nekoj od tekija s čijim je šejhovima
bio u kontaktu, kao i sačuvani nišan
preko puta Drvene džamije u Bužimu
koji svojim natpisom, a posebno nad-
grobnom simbolikom sugerira na neke
od crtica iz njegovog sufijskog života. Do
današnjih dana mnogi Bužimljani prepri-
čavaju razne anegdote iz Halijeva života,
hrabrosti da kaže istinu, da se suprotsta-
vi austrougarskim vojnicima i službeni-
cima, kazuju o njegovim predviđanjima
budućnosti, tumačenju snova i mnogim
drugim kerametima. Koliki je trag osta-
vio na svoje savremenike i sva pokoljenja,

STAV 1/11/2018 61