Page 111 - STAV broj 278

* grozničavi sni u kojima leti američkim
– Često bi me tetka u Zagrebu vodila vojnim avionom u najzloglasniji zatvor na
po velikim dućanima. Nismo ništa kupo- svijetu. I opet se prisjeti kako je kao dese-
vali. Samo razgledali. Ja sam najviše volio togodišnjak u izbjeglištvu kod Tuzle išao
ići u one velike dućane gdje se prodaju te- s ostalom djecom do vojnog aerodroma
levizori, kauči, stolovi, kuhinje, znaš, ono kako bi gledali američke vojne avione. Tad
sve za kuću. Jednom smo bili tamo gdje je su svi, vraćajući se kući, maštali kako lete
mnogo televizora, znaš ono, televizija do tim avionima. Amerikanci su za njih tad
televizije, i sve upaljene. I tako, gledam ti bili sve, i saveznici, i oslobodioci, a sad bi
ja te programe na televizijama, a tetka se za- on trebao, ni kriv ni dužan, postati njihov
gledala u neku muzičku liniju. I odjednom, najveći neprijatelj!
vidim ti ja sebe na televiziji. Viknem ja k’o iz Obilježilo ga ime i nesreća!
topa: “Tetka, evo me, evo me na televiziji!” *
Tetka dotrči do mene i mi gledamo ono iz Preveliki bi rizik bio kad bi sve okrenuo
Srebrenice. Ono kad su nas pokupili i kad i na Dinin mlin i pusti ga. Nedostaju mu
smo čekali autobuse. Mi djeca stojimo kod neki konkretni razlozi koji bi Dinu oslo-
ograde, pored mene najmlađi brat Harun bodili..., možda neki svjedoci koji ga dobro
i drug mi Fahro. A oni srpski vojnici, oni znaju i na koje bi se mogao pozvati. A i to
zlotvori dijele nam bombone. I onda dođe što ga gotovo nitko ne zna, osim iz viđenja
onaj zlotvor, onaj general Mladić, i stavi ne spada u olakotne okolnosti, već suprotno.
onu svoju ručetinu na moju glavu... i kao A ni izjava mlade povjesničarke umjet-
pomiluje me. I tu zaustave film, ja krupno nosti kako Dino ima nevjerojatno opće li-
s ručetinom onog zlotvora na mojoj glavi. kovno znanje koje baš i nije uobičajeno za
A tetka se raspametila i viče ljudima oko nekog uličnog čistača.
nas: Vidite ga! Vidite ga, dijete s CNN-a! Što ako Dino fantastično glumi urođenu
I okupilo se ljudi da gleda taj film, a ona naivnost, a zapravo je pripremljen za naj-
sve malo pokazuje ljudima na ekran, pa na složenije terorističke poduhvate?
mene: Vidite ga, dijete s CNN-a... dijete Nisu li i oni teroristi koji su prouzročili
s CNN-a... tragediju 11. rujna gotovo svi bili akadem-
– Zar i ti? – iznenadi ga pitanjem Dora. ski obrazovani?
* Po tome bi Dino mogao biti nova ge-
– Ma što je mogao..., on je još dijete – neracija svjetskih terorista koji se znaju u
pobuni se Dino. – Nisam znao da tamo u trenutku kamuflirati i izmigoljiti naivnim
tom luđačkom maratonu jedini cilj može tim demokratskim zemljama maloljetnike istražiteljima.
biti ludnica... strpaju u zatvor samo zato što su nešto kri- To bi tek mogla biti katastrofa, da ga pu-
Što bi to njima moglo biti interesantno? vo pomislili a ništa nisu učinili. sti i da se poslije to takvim pokaže.
Da im priča što je proživljavao kad je gle- Istražitelj se naglo pridigne, dlanovima *
dao na snimkama kako mu ubijaju braću? lupi po stolu i nadvije se kao jastreb nad šću- – Dobiješ državu..., izgubiš brata! Do-
Da im poveća gledanost? ćurenim Dinom na onom stolcu bez naslona. biješ državu..., izgubiš ženu! Dobiješ dr-
* – A što je trebalo? Čekati da se dogodi žavu..., izgubiš sina..., a uvjeravaju te da si
– Pogledaj... Evo, kad ubija ovog ovdje... novi 11. rujan? Je li? I da se pobije novih sretan što si dobio državu… pa ti se onda
to je Fahrin brat, Ibrin školski drug... Vidi, tri tisuće ljudi? Je li? – povišenim glasom čini da je na svijetu prvo postala država pa
on zna, osjeća da je zlotvor cijev uperio pre- priupita ga Isljednik. da je tek onda postao čovjek...
ma njemu, a on ni da vikne, ni da trepne, Dini odjednom udari krv u glavu, usta- Zna on dobro da je i s državom kao i sa
a kamoli da počne bježati. A sad, pogledaj, ne i još glasnije uzvrati: svim drugim u životu, netko dobije, netko
isto i moj brat Ibro. On vidi krajičkom oka – A kad je pobijeno osam tisuća ljudi izgubi, a opet ništa nije vječno, pa ni država!
kako ovaj podigne cijev prema drugu mu... u Srebrenici, onda ništa? Je li? Cijeli svijet *
i ništa… Ništa ni kad zlotvor ispuca rafal šuti? Je li? I još one Nizozemce odlikuju što – Svi putovi, Dora, vode u Hag!
na druga mu... i kad se sruši. Ništa, ni da su nas trebali štititi a nisu? Je li? – Kakav Hag? Što govoriš?
trepne... I gledaj sad, kada onda ovaj dru- * – Otići ću do njihovog Parlamenta i reći
gi zlotvor uperi cijev u njega, on se nije ni Snovi su mu tako neobični i teški, s da sam iz Srebrenice...
pomaknuo, kao da se njega to ne tiče, kao onom dvostrukom sviješću; onom kojom – I?
da to sve rade nekim drugima, a ne njima... sanja kao i svaki drugi čovjek... i onom dru- – Ako je mogla pasti vlada zbog Sre-
Kakva mirnoća, ni truna straha, ni zere strep- gom, kad mu je i u snu znano da sanja, ali brenice, onda bi moglo pasti i jedno radno
nje... Ništa. Ama baš ništa... Osim zastra- se ne može probuditi. mjesto u Dinine ruke, shvaćaš?
šujuće mirnoće... Možda su ovi njegovi ovakvi snovi blizu – Ne, ne razumijem.
Dino zamrzne sliku gdje u kadru tre- smrti pa se jednom neće ni probuditi, već – Bit ću ulični čistač... u Hagu..., na
peri lice brata mu Ibre, trenutak prije nego će tom drugom sviješću promatrati odoz- trgu pred sudom. I čistit ću... i čekat ću... i
i će biti ubijen. gor zemaljski život i tako se rastajati s njim. čistiti... i čekati...
– I što hoćeš time reći? – oprezno će Prisjeti se da mu je majka jednom rekla Dora ga uhvati objema rukama, prigrli
Dora. kako su snovi sestra smrti. ga i poljubi...
– Oni su… preselili prije smrti. Bog im * – Misliš li... još uvijek da Bog čuva
je olakšao, uzevši im dušu prije. A ovi zlo- Što je život, pomisli, kao dijete je sanjao neke ljude?
tvori odrađuju svoje... da bi se pokazali do o tome da će jednog dana poletjeti američ- – Mislim! Jer, inače, ne bismo preži-
kraja kakvi jesu! kim vojnim avionom, a sad ga proganjaju vjeli niti jedan dan. n

STAV 2/7/2020 111