Page 14 - STAV broj 278
P. 14

25 GODINA OD GENOCIDA U SREBRENICI – KULTURA SJEĆANJA



          Predrag MATVEJEVIĆ

          Most što spaja Istok sa Zapadom




































          PISATI O MOSTARU,




          MISLITI NA SREBRENICU







                                            Ratovi, osvajanja, bjesovi, čak i potresi koji su česti u balkanskom

                                            kršu, štedjeli su ga više od četiri stoljeća. Počeli su ga rušiti
          Ovaj tekst o Mostaru i mostu      “Srbi”, a dovršili “Hrvati”. Stavljam im imena pod navodnike –
          srušenu u mome rodnom gradu
          posvećen je žrtvama Srebrenice    da te kršćanske i hrišćanske talibane, koji su htjeli iskorijeniti
                                            tragove islamske civilizacije, ne poistovjetimo s onim Hrvatima
                                            i Srbima koji su podijelili s nama suze za Starim. I stid, također


                 tari most bio je ponos našega   očiju onakvoga kakav je bio, osjećali smo   Otomanskim Carstvom, ljeta 1566. godine
                 grada – dok je Mostar doista bio   ga gubeći iz vida njegov lik. “Tu je i ostat   po kršćanskome kalendaru, godine 944. po
                 gradom. Dugo smo bili, više od   će tu”, protivili smo se očevidnosti. Uvjerili   islamskoj Hidžri. Kažu da je na jednoj sta-
         Sdeset godina, bez jednoga i bez   smo sami sebe da je njegova odsutnost samo   roj ploči nekoć pisalo arapskim slovima:
          drugoga. Nismo se imali čime dičiti.  prividna ili privremena, zapravo nestvarna.  “Most podiže neimar po imenu Hajrudin,
             Je li most bio stvarno srušen i zar nam    Podsjećao sam svih tih godina, i sebe   za vladavine Sulejmana Veličanstvenog.”
          se to moglo dogoditi? Takva su pitanja po-  i druge, na ljepotu naše ćuprije, smionost   Riječ most, koja je u imenu Mostara, zajed-
          stajala morom koja nas nije napuštala od   njezine gradnje, bjelinu kamena od kojeg je   nička je svim slavenskim jezicima.
          dana kad su granate prelomile i dotukle   istesana, na sliku koju pruža danju i noću,    Zvali smo ga “Stari”, kao što mladići
          Stari most u Mostaru, u studenome 1993.   pod suncem koje je u krševitu kraju žešće i   zovu oca ili drugara. Nalazili se “na Sta-
          godine. Vidjeli smo ga i dalje sklopljenih   po mjesečini koja je blaža. Podignuta je pod   rom”, kupali “pod Starim”, najhrabriji



         14  2/7/2020 STAV
   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19