Page 67 - STAV broj 278

Metafizičke tajne malog čovjeka
DIRLJIVA TRAGIKA

CIKLUSA “SREBRENICA”

MERSADA BERBERA

Posebno treba izdvojiti i akcentuirati njegov ciklus posvećen tragediji Srebrenice koji je nastajao
desetak godina. Umjetnik se koristio svjedočanstvima preživjelih, filozofskim i literarnim zapisima,
a to je napokon polučilo desetine skica, crteža, grafičkih listova i ulja na platnu te je objelodanjeno
u reprezentativnoj i vrijednoj monografiji pod naslovom Srebrenica. Smatra se da je ovim ciklusom

Berber stvorio suvremeni antički mit polazeći od mita o Dedalu i Ikaru, koji u njegovoj interpretaciji,
u bijegu s Krete, 1996. godine padaju na iskopine bosanskih masovnih grobnica

Piše: Sead BEGOVIĆ

ovorimo o jednom od slikarskih u ljudskom egzistencijalnom bivanju. Ima linoreza, akvatinte i suhe igle. U prvoj fazi
velikana našeg doba koji je cije- neke dirljive tragike na Berberovim slikama, istražuje složene grafičke sustave u drvore-
njen i kvalitativno verificiran po- nešto iskonsko što je vjerojatno rezultiralo zu (poslije i u tapiseriji) i asimilira tradici-
Gdjednako u Bosni, u Hrvatskoj, i rastom cijena njegovih slika. je tkalja i vezilja svoga kraja (Ljetni sonet za
ali i u svijetu. Mersad Berber dostojno nas Blizak mitopoetskom, dramatskom Adaletu iz 1967, Gospodin Gustav Harold pu-
predstavlja kao “umjetnički ambasador”, strukturiranju i povjesnicom, vješto je izbje- tuje Bosnom iz 1970. i Infant u crnom iz 1973).
emitirajući svu raskoš slikarske tehnike, gavao deziluzioniranu, rascjepkanu supkul- Posebno treba izdvojiti i akcentuirati
preferirajući iznad svega crtež kao temeljac turnu stvarnost i urbanu hladnoću, tražeći njegov ciklus posvećen tragediji Srebrenice
svog veličajna posla. utočište u simbolnoj metaforici i metafizič- koji je nastajao desetak godina. Umjetnik
Obrazovan i zanatski savršen, referirat kim tajnama malog čovjeka (on trijumfira sa se koristio svjedočanstvima preživjelih,
će se, kao intelektualac osobite slikarske po- svojom figurom u kolorističkoj svečanosti) filozofskim i literarnim zapisima, a to je
etike, na mnoga značajna i utjecajna imena – emotivno i smisleno. Potonje će dolaziti napokon polučilo desetine skica, crteža,
iz područja povijesti umjetnosti, filozofije i do izražaja kada je riječ o istančanim i njež- grafičkih listova i ulja na platnu te je obje-
književnosti. Ništa manje nije važna i nje- nim glazurama koje ističu karakteristični, lodanjeno u reprezentativnoj i vrijednoj
gova mistička priroda, uglavnom islamske berberovski impast. Povjesničari umjetnosti monografiji pod naslovom Srebrenica. Sma-
provenijencije. Poštivao je i svoje suputni- ističu da on u okviru postmodernističkog tra se da je ovim ciklusom Berber stvorio
ke i uzore, za koje je nalazio mnogo lijepih eklekticizma izrađuje kompozicije prepune suvremeni antički mit polazeći od mita o
riječi, primjerice za Ismeta Mujezinovića, povijesnih asocijacija i reminiscencija koje Dedalu i Ikaru, koji u njegovoj interpreta-
Gabrijela Jurkića, Vlahu Bukovca, Safeta kombinira sa scenografskim dosjetkama, a ciji, u bijegu s Krete, 1996. godine padaju
Zeca, Fadila Vejzovića i druge. Kritike, one radi i predloške za tapiserije i ilustrira mape na iskopine bosanskih masovnih grobni-
u negativu, gotovo izostaju, osim poneke i grafika. Berber se razvijao od figuralne re- ca. Po vlastitom priznanju, želio je izbje-
to vrlo obazrive – to da je izvrstan u malim prezentacije na tragu talijanskog quatrocenta ći jeftino lamentiranje i vratiti žrtvama
formatima, a da su mu monumentalna plat- i španjolskog baroka do simboličnih sku- njihovu osobnost, karakter i cijeli jedan
na isuviše pompozna. pova asocijativnih nivoa. Napokon napušta život koji je nestao te se pri iskopavanju
Budući da je imao povišenu svijest o poetski lirizam i naglašava dokumentarne pretvorio u broj. Monografiju definiraju
svom radu, Berber se nije osvrtao na te zavid- elemente. Škarama reže površinu lista koju lica, posebice ljudske oči, koje kao da po-
ljive prosudbene tlapnje, kao što također ni- izdvaja i aplicira u nove slikane prostore u smatramo kroz neki daleki veo boli, koje
kad nije bio zaveden popularnim, prolaznim kombinaciji kolaž-crtež. Nastaju samostal- kao da dozivaju, mole i govore o užasu
i potrošnim – nekim ad hoc intervencijama ni monumentalni pergameni preparirani na smrti. Berberova tema Srebrenice poma-
ili konkretističkim i multimedijalnim ekspe- maglajskom natronu, povezani u cikluse u že nam da se takav genocid ne zaboravi, a
rimentima. Njegove mjestimične aplikacije, kojima razigrana emocija nastavlja da prati suprotno uputama vjere, kako je govorio,
kojima intervenira na nekim svojim slikama, čudnu lepezu ljudskih sudbina, a to dobro možda ne može ni oprostiti. Monografija
dobrodošle su popudbine cjelovitosti slike, ilustrira Hronika o Sarajevu iz 1975. Rani je dijelom inspirirana riječima i esejima
a da pritom klasična izričajnost nikada nije su mu bakropisi monokromni i crtački vrlo profesora Abdulaha Saračevića, književ-
dovedena u pitanje. Naprosto, ne zanima ga disciplinirani. Izražajna je snaga postignuta nika Dževada Karahasana i pjesnika Ab-
anegdotalno već supstancijalno i esencijalno crno-bijelim kontrastima i kombinacijom dulaha Sidrana. n

STAV 2/7/2020 67