Page 38 - STAV broj 281
P. 38

DRUŠTVO


          Mevlida Serdarević, nekadašnja direktorica Muzeja Sarajevo,

          autorica više knjiga o Bošnjacima Hercegovine, kao i knjige

          o bošnjačkom bontonu

          SVAKI SPOMENIK GOVORI O



          BAR DVA NARODA, ONOME




          KOJI GA JE NAPRAVIO I



          ONOME KOJI GA JE SAČUVAO





                                            Najčudnija priča jeste porodice Ćatović iz Trebinja. U njihovim
                                            predanjima prenosila se legenda da su oni bili ćate kod
                                            Hajrudina Barbarose. To se nikad ne može dokazati, ali mene

                                            je to zaintrigiralo pa sam malo istraživala i pronašla da Hajrudin
          Razgovarao: Anes DŽUNUZOVIĆ
                                            Barbarosa ima pet knjiga memoara napisanih, a nije ih sigurno
                                            on pisao već njegove ćate. Bog zna koliko u tome ima istine,

                                            ali je meni to jedna jako, jako neobična i draga legenda


                   evlida Serdarević rođena je   objavu, u koautorstvu, knjige na tu temu:   kod mlađih generacija to ne dozvoljavaju.
                   1942. godine u Dubrovniku,   Bošnjačka kultura ponašanja. Također, ko-  Zbog toga ja grabim zadnje momente da
                   gdje završava osnovno i sred-  autor je i knjige Dječiji bonton. Iako ima   ljudi ispričaju šta se sjećaju iz prošlosti.
         Mnje obrazovanje. Potječe iz       blizu 80 godina, ne jenjava njena želja za   Recimo, kada sam radila Begoviće iz Tre-
          porodice Šahović iz Trebinja. Pravni fa-  istraživanjem i pisanjem. Trenutno istra-  binja i odnijela kazivaču rahmetli Smaji
          kultet završava u Sarajevu. Radila je na   žuje u cilju objavljivanja knjige o bošnjač-  da prekontrolira šta sam zabilježila od nje-
          poslovima pravne zaštite kulturno-histo-  kim porodicama iz Konjica.  govih kazivanja, on se tek tada sjetio jedne
          rijskog i prirodnog naslijeđa BiH, gdje                              jako važne stvari za familiju Begović, a to
          je dala ogroman doprinos, a autorica je   STAV: Nedavno je iz štampe izašla Vaša   je da je njegov babo pričao da su njihovi
          do sada i jedine knjige u našoj zemlji na   sedma knjiga, a četvrta koja se bavi te-  prethodnici bili kapetani. To je taj zabo-
          temu pravne zaštite kulturno-historijskog   mom bošnjačkih porodica mahom u her-  rav. Onda sam čitala kod Hajdarhodžića u
          naslijeđa u BiH. Kao direktorica Javne   cegovačkim gradovima. Govorim o knjizi   Glasniku Zemaljskog muzeja kada on kaže
          ustanove Muzej Sarajeva, doprinijela je   Serdarevići iz Ljubinja. Vi ste porijeklom   da je rijetko dobro pamćenje kao što je u
          obnovi i razvoju ove institucije čiji su de-  iz Trebinja, Vaš muž rahmetli Ismet iz Lju-  Hercegovini, a da uopće nisu istražena ta
          pandansi danas glavni motiv dolaska ve-  binja, vjerujem da su to motivi za pisanje o   predanja i priče i da nije komparirano s
          likog broja turista u Sarajevo. Naporedo   hercegovačkim bošnjačkim porodicama?  historijom, a posebno da su nestale pri-
          s profesionalnim angažmanom u kulturi,   SERDAREVIĆ: Ljudi zaboravljaju. Ne-  vatne arhive kao važan izvor. I to je ne-
          a i nakon odlaska u penziju, Mevlida Ser-  vjerovatno je koliko brzo ljudi zaboravlja-  vjerovatno. Kada sam radila Deftedarevi-
          darević radi na istraživanju i bilježenju   ju i povijest i događaje u njihovom bližem   će, nađem, također u Glasniku Zemaljskog
          priča i legendi o bošnjačkim porodicama   ili širem okruženju. Stari umiru, a dolazi   muzeja, da Ibrahim-beg govori o nestanku
          iz Hercegovine, te djelimično i Bosne.   nova tehnologija, novi način života uz TV,   njihove arhive koja je čuvana u specijal-
          Autorica je nekoliko knjiga na ovu temu:   internet, portale, društvene mreže. Nema   nim kožnim uvezima od 15. stoljeća. On
          Priče i legende trebinjskih Bošnjaka, Priče i   više prenošenja priča. Roditelji, kao ni dje-  kaže da je jednom naišla neka vojska i to
          legende bošnjačkih porodica – Mehmedbašići   dovi i nane više ne prenose priče i svoja   sve pobacala po podu, a njegovom ocu ili
          iz Stoca, Priče i legende bošnjačkih porodi-  sjećanja, kao ni priče koje su oni slušali   djedu je to bilo, što se kaže, “prema mr-
          ca iz Hercegovine i Bosne te Serdarevići iz   od njihovih roditelja i djedova, na svoje   tvoj glavi”, pa je on to pokupio i donio u
          Ljubinja. Strast za kulturom pokazala je   potomke. Moderna tehnologija, moder-  kuću u Bregovima, to je naselje u Trebinju.
          i kroz istraživanje bošnjačkog bontona i   ni način života, a i nekakvi novi interesi   Onda se ja sjetim da je tu kuću kupio moj



         38  23/7/2020 STAV
   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43