Page 62 - STAV broj 361

DRUŠTVO

se ljubav zbiva na balkonu, dok se ovdje, Iz ovog tariha poznato je samo to da je
u Vranju, odvija na obali Vranjske rijeke. most izgrađen 1844. godine i da je zadužbi-
Legenda nema nikakvu historijsku osno- na izvjesne Ajše.
vu, ali Vranjanci su u njoj unijeli toliko ma-
šte, emocija i pripovjedačkog dara, da svi za- MOST U ZLATIBORSKOJ ULICI I DRUGI
ljubljeni Vranjanci rado prepričavaju njen ZABORAVLJENI MOSTOVI
sadržaj. Legenda je pomogla opstanku ove Ime najslavnijeg vranjskog paše Hu-
osmanske ćuprije. sein-paše javlja se na tarihu uklesanom na
Legenda kaže da je vijest o tajnoj lju- mermernu ploču, koja se nalazi na manje
bavi Stojana i Ajše doprla i do ušiju Se- poznatom mostu, kojeg danas u izvornom
lim-bega, koji je, također, primjećivao da obliku praktično više nema. Natpis na toj
mu se kćer povremeno iskrada iz kuće. mermernoj tabli na osmanskom jeziku, koji
Jednog dana pođe za njom i pored Vranj- je također preveo dr. Hasan Kaleši glasi:
ske rijeke ugleda ih zagrljene. Razjaren, “Dobročinstva u ime Boga su tvrđava sigur- Pašin konak ili selamluk u Vranju
uperi pušku u Stojana, ali ga Ajša zakloni nosti. Uistinu, ovaj most je radost za dušu.
svojim tijelom. Metak je pogodi, a drugi i Oni koji su došli na ovaj svijet otišli su, a Most u Zlatiborskoj ulici u Vranju - tarih (natpis)
Stojana. Po predanju je Ajša na samrti ro- pametni su na svoje mjesto ostavili trag. Do-
diteljima ostavila u amanet da od novca brotvor i dobročinitelj je Hadži Huseinov
namijenjenog njenoj udaji sagrade most sin Sulejman. Olakšaj, o, gospode, da bude
koji će spajati dvije obale. Roditelji Ajši- srećan naš prelazak. G. 1265.”
ni to navodno i učiniše i podigoše most na Sin Husein-paše Sulejman-beg 1848. ili
mjestu gdje se prema legendi odigrao ovaj 1849. godine ostavio je kao zadužbinu ovaj
tragični događaj. most svim stanovnicima Vranja. Most se
U Vranju je odavno običaj da se mla- nalazi u današnjoj Zlatiborskoj ulici, dok
denci prije ili poslije svadbe prošetaju Mo- originalna konstrukcija zidanog luka mo-
stom ljubavi. sta nije sačuvana, pa je preko njega izgra-
Istina o Bijelom mostu nalazi se na nje- đena drveno-metalna konstrukcija s metal-
govim natpisima na mermernoj ploči. nom ogradom. Konstrukcija mosta kasnije
Rečenice na mermernoj ploči raspoređe- je zamijenjena betonskom, koja je danas u
ne su u četiri reda s hidžretskom 1260. go- katastrofalnom stanju. Tarih se još nalazi na Česma postoji i danas i pod zaštitom
dinom kao godinom izgradnje mosta (1844. svome mjestu, ali dopola zatrpan smećem. je države.
godina). Ovakva mermena ploča zove se Na Vranjskoj rijeci nalaze se još dva sta- Legenda kaže da se momak Đerđelez,
tarih i koristila se za sve natpise na javnim ra mosta s očuvanim kamenim lukovima poznatiji u čaršiji kao Đera, zaljubio u lijepu
objektima. Natpis na Bijelom mostu napi- – most kod Hamama i most kod Mačkine Vranjanku koja je živjela u blizini Krstate
san je osmanskom varijantom turskog je- česme. Nažalost, na tim mostovima nisu džamije. Gledao ju je svaki dan dok je pro-
zika, arapskim pismom, a manji dio teksta očuvani natpisi. lazila pored njegove kuće, silazeći do obli-
pisan je arapskim jezikom. žnjeg izvora kako bi natočila vodu. Svakog je
Natpis s mosta preveo je još 1960. godi- SAHAT-KULA I ČESMA ĐERENKA jutra odlazila do dubokog kladenca, iz kojeg
ne čuveni orijentalista, historičar i rektor Sahat-kula se nalazila u Gornjoj mahali. se voda vadila pomoću đerma.
Univerziteta u Prištini, a tada docent Fi- Podignuta je krajem 18. stoljeća. Porušena Đera je meračio i uživao posmatrajući je
lozofskog fakulteta u Beogradu dr. Hasan je 1925. godine. dok je na izvoru punila krčak i umivala se.
Kaleši: “Dobrotvor i dobročinitelj, onaj koji Česma Đerenka nalazi se nedaleko od Mladi Đerđelez je bio opsjednut njenom
žudi za rajem i visokim sistemom. Ajša Ha- Bijelog mosta i u blizini mahale Gornja čar- ljepotom i svima je govorio: ,“Ja sam Đera,
num, kći roba vječnog. Neka njoj i njenim šija. Ova je česma simbol nesretne ljubavi a ona će biti Đerenka.”
roditeljima oprosti grijehe.” između momka muslimana i lijepe crnooke Jednog dana, ne mogavši više da sakriva
U središnjem dijelu stoji kaligrafski srpske djevojke iz Vranja. svoju ljubav prema lijepoj Vranjanki, Đera
natpis “O, čuvaru!”, što je jedno od imena Podignuta je u osmansko doba, a 1946. joj pritrča i uhvati oko struka. Djevojku je
za Boga u islamu, a ispod toga još i godina godine je zbog pomjeranja izvora izmješte- to uplašilo, uspjela je da se istrgne i pobje-
“G. 1260”. na tridesetak metara niže u odnosu na svoj gne od njega.
Teksta na desnoj strani glasi: “Ovaj most prvobitni položaj. To je bio i posljednji put da je Đera vi-
zove se Bijeli i služi za olakšicu. Vode koje Česma je bila mjesto gdje su se Vranjanci dio crnooku Vranjanku.
teku ispod njega služe ljudima za zdravlje. okupljali i družili. Opisana je u djelima Bore Nekoliko godina nakon ovog događaja
Prolaznici neka prođu još jednom da se o Stankovića, čiji su mnogi književni junaci napustio je Vranje slomljenog srca, a njegovi
tome uvjere. O, Muhamede izabraniče, po- vezani za ovu česmu, a opjevana je i u na- prijatelji su u spomen njegove velike i neuz-
sreduj za vlasnika mosta.” rodnim pjesmama. vraćene ljubavi na mjestu izvora s kojeg je
djevojka uzimala vodu podigli česmu koju
Kompleks “Pašini konaci” u centru Vranju sastoji se od su nazvali Đerenka. Podignuta je vjerovatno
u prvoj polovini 19. stoljeća. Česma Đeren-
dvije zgrade: selamluka i haremluka. Kompleks je podigao ka jedan je od rijetkih sačuvanih objekata
osmanski upravitelj Vranja Raif-beg Džinoli (Džinić) 1765. iz perioda osmanske vladavine.
Ova je česma i prva kaptirana i ujedno
godine. Zgrade su odavale svu raskoš života u kućama najstarija javna česma u Vranju s koje je ci-
osmanskih velikodostojnika. Prema zvaničnim podacima, jeli gornji dio grada zahvatao vodu. Stari
kamen od koga je česma sazidana odolijeva
“Pašin konak” je najstarija kuća za stanovanje u Srbiji. zubu vremena, ali ne i ljudskom nemaru. n

62 4/2/2022 STAV