Page 15 - Jurek 2018. - Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac
P. 15
Tema: Blagdan ili parada?
blagdanima uopće. Kako Jurek izlazi jednom godišnje – na kraju nastavne godine, možda će vam U
BLAGDANI - BADNJAK, BOŽIĆ
Krležinoj pjesmi „Badnjak“ motiv Krista
predstavljen je na sarkastičan način,
U školskim zadaćama koje se pišu u prosincu naši učenici često promišljanju o blagdanu Božića i
Krleža ga prikazuje u dva lika - Krist
ova tema biti neobična, možda će vam biti čudno usred ljeta čitati o Božiću. Možete je i ostaviti i siromašnih i Krist bogatih. U pjesmi je opisan
sjetiti se Jureka za šest mjeseci – pa usporediti svoje tadašnje raspoloženje i razmišljanje s viđenjima način na koji Badnjak i Krista doživljava
naših sadašnjih i bivših gimnazijalaca. Bivšima poseban pozdrav! visoko društvo, a na koji način društvo
bijede. Opisan je način proslave Badnjaka i
Z. Seleš, prof. pripreme za Božić kao opijanje po pivnicama,
Blagdani i kako ih slaviti opčinjeni sobom. Cilj im je da dođu na vrh, darovanje skupih poklona i uživanje u obilju
da postanu važni, slavni, da budu u centru hrane. Krist siromaha nema ništa od toga,
ojam blagdana nam je svima opće pozornosti. Da postanu zvijezde. Nisu ni društvo je gladno, a poklona nema. Dok se
poznat. Prije bih ga nazvao Kolačdan. svjesni kako su u toj jurnjavi postali hladni, Krist rađa kao simbol svjetla za gospodu,
PNema blagdana u kojem nema nekih bahati, nemilosrdni, puni mržnje. Ne znaju u „drugom“ se „svijetu“ ljudi rađaju baš kao
slastica, barem što se moje obitelji tiče. Ne da mogu postati voljeni, slavni i dobri na i Isus, u štali s govedima. Pjesma prikazuje
bih baš ulazio u tuđe blagdane, već bih se neke druge načine. Zaboravljaju pritom na tužnu i, nažalost, istinitu sliku današnjeg
držao naših, hrvatskih. one prave vrijednosti, otuđuju se od sebe svijeta i božićnih parada. Gubi se ona stvarna
Ruku na srce, što ja znam o Hanuci, Pashi samih, a onda i od svojih bližnjih. Tuga ih sve bit najljepšeg blagdana u godini. Prestaje se
ili Kurbam-Bajramu?! Kršćanin jesam pa više obuzima. Kao posljedica toga razbacuju slaviti Krista, a sva je pozornost usmjerena
poznajem kršćanske blagdane, iako sam ih se novcem i hranom, drogiraju se, piju, puše, na ljude. Što kupiti, kako se odjenuti, što
od malih nogu zavolio samo zbog mekih, kockaju i poigravaju tuđim životima. A kad kuhati, koliko ljudi pozvati … samo su dio
finih, malih slastica koje moja mama i baka bi se samo malo osvrnuli oko sebe, vidjeli bi problema s kojima se susreće mnogo ljudi,
nazivaju kolačima. Božić i Sv. Nikolu pamtim da je za život i sreću potrebno uistinu malo. no još se više ljudi susreće s pitanjem hoće
po darovima pa oprostite što nisam zavolio Puno toga vidimo na vijestima na televiziji li išta jesti, kako će provesti noć, hoće li
Sv. Luciju. Nazovite me sebičnim, ali nisam i novinama. Uslijed silnog obilja u bogatim i imati krov nad glavom. Badnjak i Božić kao
jedini koji tako misli. Trgajte mi noge ako razvijenim zemljama, s druge strane ekrana blagdani blagostanja, obiteljski blagdani koji
lažem. Najviše volim božićno doba jer se promatraju nas tužna i ispijena lica gladnih i slave ljubav i rođenje Spasitelja, za mnoge su
vani sve bijeli, nema nastave, ljudi su veseli prognanih. A mi to sve promatramo hladnim jednako teški kao i ostatak godine. Tužno je
i dobrodušni, nema nastave, slobodnog pogledom. Pogledajmo i djecu. Njihovo vidjeti toliko blještavila u gradu, zapakirane
vremena koliko mi srce želi, nema nastave, te je djetinjstvo simbol svega pozitivnog i poklone u izlogu dućana, osjetiti miris hrane
spavam cijeli dan samo zato što mogu. Nisam neiskvarenog. Djeca su uvijek ono čemu treba iz pretrpanog restorana, znajući da ima ljudi
siguran jesam li spomenuo da me posebice težiti. Pa čak i ako smo odrasli, trebamo težiti koji si Božić „ne mogu priuštiti“.
veseli to što ne moram u školu? Bilo kako tome da budemo djeca. Ljudi, odrastajući, Anja Vujčić,4.b
bilo, ne ispunjavam dužnosti pravog kršćana, vrlo često poprimaju od drugih negativne
ali obožavam naše blagdane. Božić je jedan osobine i gube svoju djetinju čistoću i nevin Božić?
predivan blagdan. Ljudi se međusobno daruju pogled. Djetinjstvo je jedina stvar koja svijet
samo zato jer se vole. Meni to ne smeta, iako pokreće u pozitivnom smjeru. Kakva su djeca? ek što su izdubljene bundeve, vještice i
počinjem shvaćati unutrašnju radost kada Djeca su idealisti. Djeca su zanesenjaci. Djeca šišmiši izbačeni iz izloga, u njih se uselio
nekog darujem. Moram vam priznati da je vjeruju u čuda. Djeca ne očajavaju. Uvijek vide TDjed Mraz, jelke i kuglice, a u trgovačkim
bolji osjećaj davati, negoli primati. Mada sam izlaz. Imaju puno ideja. centrima razveseljavaju kupce božićnim
siguran da vi to već znate. Ljudi moji, hrana Stoga bismo trebali izbaciti loše osobine pjesmama.
koja se nalazi po kući za Božić je neopisiva. odraslih. Biti barem na trenutak kao djeca, U zadnje vrijeme nisam mogao ne primijetiti
To je djelić raja koji obožavam svake godine diviti se sitnicama i širiti svijetom mir i veselje. kako se po ulicama počinju lagano paliti
iznova kušati. Nova godina je zanimljiv Ne samo za vrijeme Božića, nego svaki dan. božićna svijetla i kako polagano, ali sigurno
blagdan jer se ljudi, makar ništa ne učinili, Želim da svi pjevaju onu lijepu pjesmu baš ulazimo u ono vrijeme blagdana i božićnog
osjećaju lakše i spokojnije; alkohol tome kao i ja. Svim na Zemlji mir, veselje! duha koji malo kog ostavi ravnodušnim.
samo pridodaje. Volim Novu godinu jer uvijek Nakon što sam shvatio kako je Božić pred
imam osjećaj da će sljedeća godina biti bolja Ema Domović,1.a vratima iako se čini kao da je jučer prošao,
nego prijašnja. Zasad uvijek tako i biva jer Svim na zemlji mir, veselje! shvatio sam i da ću uskoro dobiti darove,
odrastam i uvijek se upoznam s nečim novim, zbog čega me preplavio poznati osjećaj sreće i
što me češće ugodno iznenadi. Ah, Uskrs... to današnjem čovječanstvu predstavlja zadovoljstva koji je vrlo brzo zamijenio osjećaj
Jedino čega se mogu sjetiti, a da me veže s Š Božić? Je li zaboravljena prava bit Božića? očaja jer sam se sjetio da i ja drugima moram
Uskrsom je šunka i kuhana jaja. Kakve veze kupiti darove. Konzumerizam koji je zavladao
šunka ima s Isusovim uskrsnućem? Nema Svim na Zemlji mir, veselje… Ali gdje je doista je poprimio nevjerojatne razmjere i
veze, ljudi moraju jesti, a šunka je izvrstan taj mir? Gdje je to veselje? Stignemo li mi mjerilo sreće postao je broj darova ispod jelke
izbor. od toliko obaveza primiriti našu dušu, naš koja je sad već ljubičaste ili neke druge boje.
razum, našu savjest. Danas je veselje većine Osjećaj zajedništva u potpunosti je nestao, a
Blagdane ne slavim drugačije od ostalih pa usmjereno samo prema poklonima, ali gdje je jedini osjećaj koji je ostao je onaj napetosti, da
ne znam što da vam kažem kako ih slaviti. veselje zbog dolaska Onog koji će zbog svoje ne bismo slučajno napravili neki nagli pokret
Jedino što vam sa sigurnošću mogu reći je da nemjerljive ljubavi umrijeti za nas, našeg pa pomaknuli jednu od kuglica na jelki i tako
je blagdan kao i svaki drugi dan, samo s malo Spasitelja. Prigušeno je, prigušeno negdje izazvali opći kaos. Kad danas pitate bilo koje
više hrane. u nama, ugašeno materijalnim i prolaznim. imalo starije dijete što želi da ga dočeka na
Bojan Ban, 1. a Božić sve manje izgleda kao blagdan, a božićno jutro ispod jelke, odgovor će u većini
(2012./13.) sve više kao neka vrsta festivala. Velike slučajeva biti ili mobitel ili laptop ili jedna od
korporacije odbacuju ono što Božić zaista sličnih stvarčica, vjerojatno zamišljajući Djeda
Svim na Zemlji mir, veselje! jest i pokušavaju ga promijeniti. Trgovine nam Božićnjaka kako juri u zvijeri od saonica koje
već od sredine studenog pune glave svojim više ne pokreće nekoliko slatkih sobova, već
olako hodam poznatim ulicama dok mi „super“ božićnim akcijama. Na televiziji se barem dvjesto pedeset konjskih snaga.
srce treperi u grudima. Zvonki glas u svake godine ponavlja jedan te isti program,
Pmeni pjeva radosnu pjesmu: ,,Radujte koji nam je svakom godinom sve dosadniji, a Jedini službeni oblik čestitanja blagdana
se narodi, Svim na Zemlji mir, veselje!“ Mir i s njime i Božić. postao je onaj putem facebooka i sličnih
veselje. Da, ali kad se malo bolje osvrnem oko društvenih mreža, koje nam zamjenjuju
sebe, uočavam da i nije baš tako. Čovječanstvo se sve više udaljava s Božjeg dnevni boravak. Za stvarni svijet ostali smo
puta, sve više zaboravlja na važnost Božje vezani jedino našim bakama i djedovima,
Osvrćem se i vidim da nije mir i veselje prisutnosti i baš zato bismo se bar u božićno kojima je taj svijet nepoznat i čije smo priče
među ljudima. U svijetu vlada rat i mržnja. vrijeme trebali truditi uspostaviti taj istinski kako je to prije bilo puno jednostavnije,
Svijet odraslih sveden je na glumatanje i mir i veselje. Svim na Zemlji mir, vesele! odbacili s čuđenjem i nesvjesni da su oni imali
nerazumijevanje drugih. Pun je licemjerja ono što danas malo tko ima: zajedništvo i
i prevaranta. Ljudi današnjeg vremena Nino Lončar, 1.a toplinu.
neprestano nešto traže, želeći tako pronaći
sebe i vlastiti smisao. Neki od njih su potpuno Ivan Zvonar 2.a.
15