Page 69 - STAV 119 15.06.2017
P. 69

Piše: Hamza RIDŽAL
                                                                                    hamza@stav.ba

                                                                               Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ



                                                                                      ad raspuknu ponori vasione i ne-
                                                                                      stane zastora od svjetla i tmine,
                                                                                      kad se na horizontu zagube ob-
                                                                               K zori i zastanu kazaljke na satu,
                                                                               to derviši slave Tvorca tamo gdje se spaja
                                                                               beskraj s vječnošću, osluškujući savršeni
                                                                               ritam kosmosa. Blagi pokreti halke pod-
                                                                               sjećaju na otvaranje ružinog cvijeta. Dok
                                                                               se pobožnjaci njišu na obroncima svemi-
                                                                               ra, kudum udara sve jače i jače. Od istine
                                                                               Nema Boga sem Allaha tresu se tekijski zi-
                                                                               dovi. Podrhtavaju i temelji spoznaje i sa-
                                                                               znanja. Dok se tijelo u pijanstvu klati, vra-
                                                                               ta duhu napokon su otškrinuta. Saznavši
                                                                               ono što se drugačije ne može saznati, spo-
                                                                               znavši ono neizrecivo, poput leptira koji je
                                                                               izgorio u plamenu svijeće pa drugima ne
                                                                               može saopćiti to iskustvo, derviši padaju
                                                                               u zanos beskrajne ljubavi prema Stvorite-
                                                                               lju. Miris Dženneta širi se semahanom i
                                                                               niko više ne razaznaje je li to škripi stari
                                                                               pod, ili pera Aršu pokorna. Ritam je sve
                                                                               sporiji i derviši se bude iz blaženog stanja
                                                                               opijenosti blizinom Istine. Otvaraju oči i
                                                                               skrušeno, s desnom rukom na srcu, tonu
                                    stav.ba
                                                                               u ovozemaljski san. Silahdar Mustafa-pa-
                                                                               šina tekija, u narodu znana kao Hadži Si-
                                                      Neizrecivu vrijednost
                                                                               nanova, prestaje se njihati.
                                                         njenu podjednako
                                                          svjedoče velikani    SARAjEVSKA TEKIjA I
                                                                               OTŠKRINuTA BAGDADSKA VRATA
                                                                                  Hadži Sinanova tekija u Sarajevu istin-
                                                  bošnjačke kulture koje je    ski je biser, kako arhitektonski, u smislu
                                                  ova tekija iznjedrila, poput   vrijednosti samog objekta, tako i duhov-
                                                    šejha Hasana kaimije i     no, u smislu onoga što je taj prostor pred-
                                                                               stavljao u svojoj višestoljetnoj tradiciji.
                                                    Fejzulaha Hadžibajrića,    Neizrecivu vrijednost njenu podjednako
                                                   hroničara Mula Mustafe      svjedoče velikani bošnjačke kulture koje
                                                                               je ova tekija iznjedrila, poput šejha Hasa-
                                                       Bašeskije i pjesnika    na Kaimije i Fejzulaha Hadžibajrića, hro-
                                                 Mejlija, kao i jedinstvenost   ničara Mula Mustafe Bašeskije i pjesnika
                                                                               Mejlija, kao i jedinstvenost pojedinih ka-
                                                      pojedinih kaligrafskih   ligrafskih kompozicija. Još otkad je podi-
                                                    kompozicija. još otkad     gnuta sredinom 17. stoljeća, predstavljala
                                                                               je važan topos u društvenom životu grada.
                                                     je podignuta sredinom     Od svih sarajevskih tekija iz zlatnog doba
                                                   17. stoljeća, predstavljala   grada jedino se očuvala baš ova – Hadži
                                                                               Sinanova tekija. Jedan je to od rijetkih
                                                           je važan topos u    objekata iz zlatnog doba Sarajeva koji ne
                                                  društvenom životu grada.     nosi ime o graditelju. Popularni naziv te-
                                                                               kije odnosi se na oca stvarnog graditelja,
                                                  od svih sarajevskih tekija   hadži Sinan-agu, iako je njen stvarni po-
                                                                               krovitelj njegov sin silahdar Mustafa-paša.
                                                      iz zlatnog doba grada    Možda je to pogrešno imenovanje tekije,
                                                 jedino se očuvala baš ova     poput kakve magijske dove iz usmenih
                                                                               kazivanja o dalekim vremenima, učinilo
                                                    – Hadži Sinanova tekija    da ona nekako opstane, uprkos svim rato-
                                                                               vima i komunističkoj diktaturi. Ili je nad


                                                                                                   STAV 15/6/2017  69
   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74