Page 70 - STAV broj 286

DRUŠTVO

i nasilniku Jezidu, što se vidi u riječima Husejna, r. a.: Osoba po- zjenico Habibi, za koju se pretpostavlja da ju je napisao nakšiben-
put mene, Husejna, nikada se neće pokoriti osobi poput tebe, Jezida. – dijski šejh Arif Sidki, šejh Gazi Husrev-begovog hanikaha i Sken-
i upravo ta Husejnova pogibija, a prije toga žestoka borba protiv der-pašine tekije, a koji je preselio i ukopan u tekiji Muradijji u
zuluma i zla, inspirirat će mnoge pripadnike Poslanikovog um- Istanbulu; zatim kasida od šejha Selima Samija Ali Aba, u kojoj
meta da čvrsto stoje na bedemu pravde i pravog puta pa makar ima stih koji vrlo rado pripadnici radikalnih i ekstremnih pokre-
ih to koštalo i života jer će oni biti proživljeni sa svojim ranama ta u islamu citiraju kao tobože dokaz kako sufije proklinju Jezida,
iz kojih će teći svježa krv pod bajrakom hazreti Hamze, Husejna, što je nebuloza i neumjesna primjedba jer se u navedenom stihu
Džafera Tajjara ibn Ebi Taliba i svih drugih ashaba, tabiina i ge- kaže: “Neka je lanet sto puta Jezid, krv Huseinovu što dade pro-
neracije koje su se borile na pravom putu. lit / Na kerbelatu poginu za din i posta šehid, unuk Husein.” –
Nepravde (zuluma), zla i zlih ljudi više je na ovom svijetu, a jer vidimo da pjesnik čak direktno ne optužuje Jezida da je ubio
pravde, dobra i dobrih ljudi manje je, ali ipak je nepravdi, zlu i Husejna nego da je dozvolio prolijevanje Husejnove krvi, a pre-
zlim ljudima suđeno da izgube jer je zlo šejtanskog karaktera, a vodilac kaside riječ lanet (prokletstvo) je pokušao vješto sakriti
dobro (hajr) je božanskog karaktera i ono mora pobijediti. Biti na ili ublažiti oštrinu izraza i intenciju pjesnika ostavivši tu riječ u
strani dobra i pravde ili zla i nepravde pitanje je lične odgovor- arapskom izrazu koji mnogima neće puno značiti, tako da to “ne
nosti svakog čovjeka. Biti na Jezidovoj ili Husejnovoj strani znači bode u oči” jer svakako da otkriće Jezidove odgovornosti za ubi-
u suštinskom smislu birati između nepravde ili pravde (zalima ili stvo hazreti Husejna nije cilj cijele tragedije Kerbele, nego da je
mazluma). Priznat ćemo da je svijet oko nas možda u većoj mjeri on kao nepravedan vladar i nasilnik samo uzrok te tragedije, a o
nepravedan prema nama i time smo na ispitu svi, ali bolje je biti nasilnicima / zulumćarima i Kur’an nagovještava prokletstvo od
i mazlum nego zalim jer Vjerovjesnik nam kazuje da se dova ma- Gospodara (Neka su prokleti nasilnici).
zluma (onome kome je učinjena ili se čini nepravda) ne odbija. Iz Vrijedno je spomenuti i kasidu Zovem te, zovem, koja svojom
naše historije dobar primjer nam za to može poslužiti i ubistvo pje- melodijom i tekstom izaziva žalosne emocije, a poznata je i kao Her
snika i šejha Abdulvehaba Ilhamije od surovog Dželaludin-paše. gun Ašura, her jer Kerbela – Svaki dan je Ašura, svako mjesto je Kerbela.
Zatim, u gotovo svim tekijama sprema se ašura u većim ili ma- Zovem te, zovem ja Hazret’ Ali,
njim količinama, a običaj je da svako od sebe da dobrovoljni pri- dođi i tugu ovu razgali,
log za ašuru, što je divna asocijacija na Nuhove sljedbenike koji srca nam plaču stalno za tobom,
su dali sve namirnice koje su imali i skupili na jednu hrpu za pri- za tvojim Hasanom i Husejnom.
premanje tog zajedničkog jela (simbola zajedništva ili jedinstva
različitosti) iz kojeg će poslije nastati tradicija pravljenja ašure. U
tekijama nakšibendijski derviši i šejhovi prvih deset dana muharre- Poznati sarajevski imam i hatib, hfz. Smajil
ma, poznatih kao matemski dani, od riječi mevt, što znači smrt,
a aludira se na smrt hazreti Husejna, umjesto crnog posta (koži- ef. Fazlić, čije su hutbe ostale upamćene u
ce), koji se nalazi u pročelju tekije, prostire se crvena kožica koja narodu, početkom mjeseca muharrema često
tu stoji do 11. muharrema i obično nose crvene hajdarije, crveni
tadž, što sve pripada usulu ovog tarikata kao i to da se prilikom je naglašavao običaj da se na Dan ašure
svih odabranih dana i noći islamskog kalendara obično iznose i radi bereketa unese u kuću 7 namirnica
postavljaju bajraci osim na Dan ašure. Nakšibendije poste Dan
ašure i jedan dan prije ili poslije njega, onako kako je preneseno (brašno, ulje, šećer, so, riža...). Ovaj običaj i
od Allahovog Poslanika, dok neki derviški redovi poput kadiri-
ja poste svih 10 dana muharrema ili pak većinu muharrema na danas prakticiraju stare sarajevske porodice.
osnovu hadisa Allahovog Poslanika: “Najbolji post nakon rama- Vjerovatno je ovaj običaj uveden kao
zanskog posta jeste post u mjesecu muharremu, a najbolji namaz
poslije farz-namaza jeste noćni namaz.” (Muslim) realizacija Poslanikovog hadisa: “Ko opskrbi
Neizostavni dio programa obilježavanja ašure jeste učenje
ilahija i kasida, posebno onih u kojima se ističe ljubav prema svoju porodicu na Dan ašure, njega će Allah
Poslaniku i njegovoj porodici, hazreti Husejnu, npr. kasida Očna opskrbiti za čitavu godinu” (Džamius–Sagir)

70 27/8/2020 STAV