Page 51 - STAV broj 416 - 417

PASTUH I PASTIR

U savremenom jeziku postoji jasna ra- sitnu ili krupnu stoku na ispašu, u prirodu, -r u riječi pastir nastalo od intervokalnog
zlika između ovih dviju riječi. Pastuh je u te ih uzgaja i kultivira za različite namje- s, koje je prešlo po zakonu rotacizma u
principu oznaka za dobrokrvnog konja, ne. Da su pastuh i pastir svojevremeno u -r. Element -u- u riječi pastuh ostatak je
a pastir je osoba koja nadzire, čuva sto- starijem jeziku imali vezu, pokazuje jedan starijeg samoglasnika u, što je sačuvan
ku, i to na ispaši. Zajednička korijenska evanđeoski tekst iz Zografskog evanđelja u stsl. tekstu u riječi pastouchъ obilje-
morfema koja povezuje ove dvije riječi (10. st.), u kojem se navodi poglavlje pod žen digrafom ou, a samoglasnik i u riječi
jeste pas-, što ima veze s glagolom pa- naslovom Ot strěgǫštichъ pastousěchъ, pastir produkt je promjene glasa jeri (y)
sti – pasem, paseš, pase..., što implicira što u prijevodu na savremeni jezik glasi u i, nakon što je jeri nastao od dugog u.
ispašu. Prema tome, pastuh je prvobitno O čuvanju pastira. Dakle, pastuh i pastir Iako neke riječi na nivou površinskog ra-
bio konj koji se kvalitetno hranio u ispaši upućuju na stare veze, s tim da su se u zumijevanja ne izgledaju da su u bliskoj
pa je kasnije ova riječ poslužila za oznaku riječima dogodile različite fonetske pro- vezi, jezik nas uči da je nevjerovatno kom-
uglavnom dobrog rasplodnog konja od mjene, što je podrazumijevalo da je -h u pleksan i odraz dubokih historijskih mijena
kojega potječu kvalitetne mlade konjske riječi pastuh porijeklom od -s, koje je preš- zasnovanih na unutarjezičkim principima
jedinke. Pastir je osoba koja izvodi svoju lo u h po zakonu tzv. ruki-pravila, dok je apstrahiranja svijeta.

KAFIR ILI ĆAFIR – PITANJE JE JE LI KAUR(IN)

U bosanskoj jezičkoj praksi postoje odre-
đene divergencije u pisanju i govorenju
arapske lekseme kafir, što je particip ak-
tivni glagola „kefere“, što doslovno zna-
či „brisati, pobrisati“, ali je metaforički u
arapskom jeziku ova leksema označila ono
što se u bosanskom jeziku može definirati
glagolom „ne vjerovati“, a ustvari to zna-
či „pobrisati“. Ova riječ u suprotnom je,
opozitnom značenju spram riječ „muslim/
an“, jer etimološko značenje ovih riječi
objašnjava da je kafir „onaj koji briše (vje-
ru ili Boga), tj. ne vjeruje“, dok je muslim/
an „onaj koji je (Bogu) pokoran (vjeran)“.
Od navedenoga glagola „kefere“, dakle, refleksu arapskog tzv. kefa, koji je posred- vrijednost. Tome svjedoče i stihovi jed-
formiran je oblik kafir, koji je dosta blizak stvom prilagođavanja turskom jeziku dao ne naše sevdalinke: „Kad kauri, kad kau-
arapskom izrazu i, zanimljivo, u savreme- „umekšanu“, tj. „palataliziranu“ vrijednost. ri Hlivno porobiše, / porobiše, porobiše,
nom jeziku češće u upotrebi u odnosu na Zanimljivo, u starijem jeziku postojao je i vatrom popališe...“
stariji, rasprostranjeniji izraz ćafir. Oblik ća- oblik kaur ili kaurin, koji je vjerovatno imao Kafir, ćafir, kaur, kaurin – sve su to izrazito
fir pokazuje određenu zakonomjernost u i svojevrsnu književnojezičku upotrebnu etnolingvistički markirane lekseme.

KAŽE NOVINARKA U EMISIJI LJUDI MOJI, ZAPRATITE ME!
FEDERACIJA DANAS
Glagol zapratiti relativno je novija riječ koja je
posebno aktuelna u savremenom jeziku, a može
„Za razliku od zemalja regiona, u ne bi smjele biti prisutne u mediji- se reći da pripada fondu neologizama koje se
Republici srpskoj nema potvrda ma – osim ako đavo nije napokon koriste u određenom stilovima, kakav je tzv. stil
za prisustvo soja krakena korone došao po sve svoje u javnom dis-
virusa.“ (Parafrazirano). kursu. Moglo je zato biti kazano i društvenih mreža. Uvidom u pojedine rječnike juž-
Na prvi pogled riječ je o napokon ovako: „Za razliku od ostalih kon- nosl. jezika, evidentno je da se leksema zapratiti
pozitivnoj informaciji koju možemo tinenata, u Republici srpskoj nema ne bilježi pod navedenom natuknicom. Međutim,
čuti u medijima. Ali, ne lezi, vraže! U potvrda za prisustvo soja krakena mnoge riječi gotovo svakodnevno ulaze u jezik i
medijskom prostoru javnog prostora korone virusa.“ izlaze iz njega, tako da ovu treba smatrati dijelom
FTV-a može se čuti implicitna infor- A ako je sve to tako, onda bi cijenje- tzv. „mrežnog društvenog jezičkog stila“, jer se
macija da je bh. entitet Republika na gospoda u medijskoj kući, budući na društvenim mrežama koristi „specijalni jezik“
srpska – država. Istina, to jeste in- da se finansiraju obaveznim plaća- svojstven profilu date komunikacije. Inače, gla-
formacija koja se ne daje u prvom njem iz budžeta građana Bosne i gol zapratiti nastao je od prefiksa za- i glagola
planu, jer je prvi nivo sadržaj koji se Hercegovine, morali voditi računa pratiti: za-pratiti, a što je ustvari skraćeni oblik
odnosi na problem korone virusa. o tome kako dopisnici dostavljaju konstrukcije „započeti pratiti“. Kako kod nas ovaj
Ali, implicitna informacija politički svoje izvještaje i obavještavaju jav- prefiks ima to značenje, prema jezičkim princi-
je konotirana sadržajem konstruk- nost. Na ovaj način, svojim sred- pima moguće je tvoriti navedeni oblik. Naravno,
cije u kojoj se entitet poredi sa ze- stvima građani direktno i ašićare niz je glagolskih leksema koje se formiraju do-
mljama regije. Možda bi se moglo finansiraju – pored niza drugih – i davanjem prefiksa u kombinaciji s osnovnom
pomisliti da je riječ o lapsusu, ali ovu medijsku antidržavnu kampa- leksičkom jedinicom: upratiti, ispratiti, dopratiti,
i da to jeste, takve vrste lapsusa nju. Samo se ne zna dokad! otpratiti itd. Zato i kažem: zapratite me!

STAV 24/2/2023 51