Page 68 - STAV broj 301

SVE ZA MOSTAR

pokazuje povjerenje i prihvatanje ovih
sudova od strane nemuslimana koji su
im se obraćali. Vjerski predstavnici ne-
muslimana žalili su se na ovakve sluča-
jeve i zahtijevali da ih kadije odbijaju i
upućuju na svoje zajednice.
U sidžilu mostarskog kadije 1770. go-
dine stoji: “Cvita, kći Mitra Džamonje i
Cernice u Mostaru, vjenčala se za Petra
Kosovca, sina Ivanova iz Ćose hodžine ma-
20
hale uz 1.000 akči mehri muedžela. Jozo,
sin Jozin koji je lično pristupio vjenčao
se sa Janjom, kćerkom Markovom, koja
je lično pristupila. Ivan Tomić, vjen-
21
čao se sa Jelom, kćerkom Jure Bošnjaka vrlo lahko moglo i poginuti. Ili kako Ma- Ostadosmo, ostadosmo
25
koju je zastupao brat joj Andrija. Ovo su tuz jednostavno konstatira da su zato “ne- Sirote divojke...
posvjedočili Rizvan Marić i Jure Tomić. muslimani mogli voditi više ili manje ne- Mustaj-paša nije pokupio ni pravo-
24
Mehri muedžel je 500 akči.” 22 smetan život.” Uostalom, kršćanima nije slavne ni katoličke momke, nije ih po-
Nemuslimanke su se pojavljivale kao branjeno da se priključe osmanskoj vojsci kupio ni “danak u krvi”, osim u relativ-
tužiteljice na šerijatskom sudu i tražile u njenim pohodima. To pokazuje i Sulej- no kratkom periodu relativno mali broj
pravdu: “Zimijka Jerina nastanjena u man-pašina bujuruldija iz 1807. godine, u dječaka. Spomene li sve ovo danas neko
Čapljini koja pripada mostarskom ka- kojoj se jedan kršćanin iz Mostara osloba- ko se bavi položajem žena u društvu
diluku, pred sudom u prisutnosti nosi- đa džizje zbog njegove korisnosti u borbi. kroz historiju? Svakako bi ovo trebalo
oca ovog dokumenta, Omera, sina Hasa- Česti odlasci u ratove imali su spomenuti i u ovom kontekstu! To je
na, koji je nastanjen u selu Vihovićima, značajan utjecaj na demografsku sliku bila “pošteđenost” žena nemuslimanki
koje pripada mostarskom kadiliku, dala jer se smanjivao broj muslimanskog od bolnih gubitaka i egzistencijalnih po-
je ovu izjavu: ‘Prije izvjesnog vremena stanovništva. Također, žene muslimanke teškoća kroz duga stoljeća. Svaka udovi-
zaklan je moj sin zimija Juraj, noću, u ostajale su udovice, bez potpore svojih ca koja je u ratu izgubila muža i ostala
mojoj kući. Sumnjam na spomenutog muževa, prisiljene na egzistencijalnu sama da se brine o maloj i nejakoj djeci
Omera, da ga je on zaklao. Zahtjevam borbu za sebe i svoju djecu. Majke su odlično zna o čemu se ovdje radi. Sva-
da se sasluša po šerijatu i da se pravda gubile sinove, sestre su gubile svoju braću ka zaljubljena djevojka koja je izgubila
zadovolji.’” 23 i očeve. Djevojke su gubile svoje dragane. svog dragog poznaje tu bol. U historiji
U datoj definiciji osmanske tolerancije Jedna pjesma mostarskih djevojaka ovako položaja žene u društvu zasigurno nećete
navedeno je i oslobađanje od vojne obave- izražava ove osjećaje: naći situaciju da su neke žene u tolikom
ze nemuslimana. Za njih je bilo povoljnije Mustaj-paša, Mustaj-paša... broju, u tolikom vremenskom periodu i
živjeti i raditi, održavati porodicu i plaća- Što pokupi, na toliko velikom geografskom prostoru
ti porez, nego odlaziti na udaljena ratišta što pokupi stoljećima uglavnom bile zaštićene od
na kojima se za sultana i islamsku državu Po Mostaru momke, tolike boli i poteškoća. n

1 Başbakanlık Osmanlı Arşivi, H. H., nr. 33137. Franjevački arhiv u Mostaru, Mostar, 1994, str. 45.
2 Kenanoğlu M., Macit, Osmanlı millet sistemi: mit ve gerçek, 14 Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije Mostar,
Istanbul, 2004, str. 121. (kod autora fusnota 108 – dokument Acta turcica, Makarska etc., CD, prijevod Hazima Šabanovića
H. H., nr. 48038) dokumenata koji se nalaze u samostanu u Makarskoj, M II-20.
3 Başbakanlık Osmanlı Arşivi, Gayrimüslüm Cemat 15 Marijan Sivrić, Arhivska zbirka Đorđe Aleksića, Tribunia, broj 2,
Defteri, nr. 13, str. 4-5. Zavičajni muzej Trebinje, 1976, str.128.
4 Čolić, Ljiljana, Osmanska diplomatika sa paleografijom, Beograd, 16 Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije Mostar,
2005, str. 82. Prevodi dokumenata koje se odnose na samostane u Makarskoj i
5 Başbakanlık Osmanlı Arşivi, C. ADL. 4185, t. 1087; Zaostrogu u elektronskoj formi (na dokumentima nije naznačen
Dokument prezentiran od strane redovnog profesora prevodilac), Z 391.
Istanbulskog univerziteta prof. dr. Idrisa Bostana na 17 Isto, Z 390.
predavanju “Mostar u osmanskim dokumentima”, održanom 18 BOA, A.MKT.MHM. 436/91; Dokument prezentiran od strane
17. maja 2008. godine u Mostaru. redovnog profesora Istanbulskog univerziteta prof. dr. Idrisa Bostana
6 Başbakanlık Osmanlı Arşivi, İ. HR. 203/11636. na predavanju “Mostar u osmanskim dokumentima”, održanom 17.
7 Mujić, Muhamed, Sidžil mostarskog kadije 1632–1634, Mostar, 1987, str. 126. maja 2008. godine u Mostaru.
8 Muhamed A. Mujić, Sidžil mostarskog kadije 1632–1634, Mostar, 19 Marijan Sivrić, Arhivska zbirka Đorđe Aleksića, Tribunia, broj 2,
1987, str. 211. – 81r/1 Zavičajni muzej Trebinje, 1976, str.128.
9 Senad Mičijević, Blagaj, Mostar, 2004, str. 64-65.; arhiv Franjevačkog 20 Hivzija Hasandedić, Sidžil nevesinjskog kadije (1767–1775), Arhiv HN
samostana u Makarskoj, Akta Turcarum, prijevod je objelodanio K/Ž, Mostar, 2009, str. 11.
D. Mandić, Bosna i Hercegovina, sv. III, Rim, 1967, str. 168-169, Naziv 21 Hivzija Hasandedić, Sidžil mostarskog kadije 1828-1842 (regesta),
samostana “sv. Gospođe” blizu Ljubuškog. Muzej Hercegovine Mostar, knjiga I, 2015, str. 57.
10 Dokument iz 1863. godine o novčanoj pomoći koju je sultan dao za 22 Hivzija Hasandedić, Sidžil mostarskog kadije 1828-1842 (regesta),
izgradnju pravoslavne crkve u Mostaru – Başbakanlık Osmanlı Muzej Hercegovine Mostar, knjiga I, 2015, str. 87.
Arşivi, İ. HR. 203/11636. 23 Muhamed A. Mujić, Sidžil mostarskog kadije 1632-1634, Prva
11 BOA, TSR BNM 31/6. književna komuna, Mostar, 1987, str. 173.
12 Hasandedić, Hivzija, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, 24 Matuz Josef, Osmansko carstvo, str.74.
Mostar, 2005, str.78. 25 Senad Bećirović, Remzija Hurić, Obrazovanje Bošnjakinje i njena
13 Dr. fra Andrija Nikić (priredio), Dnevnik makarskog biskupa društvena uloga u vrijeme osmanske uprave na prostoru današnje
Stjepana Boškovića iz 1735. godine, Franjevačka knjižnica i Bosne i Hercegovine, Anali GHB 2015, 44 (36), str. 193.

68 10/12/2020 STAV