Page 70 - STAV broj 300

DRUŠTVO

obijeli mrazom, ozeleni se listjem i prošara Kazuje se da je 1895. naišao odmjeravao čvrstinu koplja i vještinu vi-
u rujnu da mu u ljepotu ni mrtvi ne moga- tešku s mnogim junacima sa svih krajeva
hu gledati. I Bosna Stojanova, rastočena u ovuda strastveni lovac evropskog svijeta.
historijskim bujicama, sveudilj je protjeca- na stećke Ćiro Truhelka, I nije sam Stojanov stećak. Ovdje, u
la pored njega. I sve je oticalo u nepovrat, dvorištu OŠ “Đurđevik”, čijom fasadom
samo je kam ovaj steći stajao ovdje i po- direktor Zemaljskog muzeja u dominiraju motivi sa stećaka podbočeni
božno čuvao kosti Stojanove da ih voda ne Sarajevu, koji u ono vrijeme stihovima Makove Modre rijeke, na parcela-
podigne odavde, s plemenite, i ne ponese ma koje narod zove Polja i Nevrenča nalazi
dalje, na sjever, u bezobličje. hodaše tražeći najdivnije se još 14 stećaka. Trinaest je sljemenjaka, s
Kazuje se da je 1895. naišao ovuda stra- primjerke da ih iz bosanskih krovom, kakav je i Stojanov, i jedna ploča.
stveni lovac na stećke Ćiro Truhelka, di- Jedan je stećak u obliku stuba i unesen je
rektor Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koji zabiti snese u gradove, na trg u školski hol i postavljen odmah na ula-
u ono vrijeme hodaše tražeći najdivnije i pred Vijećnicu. On je prvi zu da ga svakog dana svaki đak ove škole
primjerke da ih iz zabiti bosanskih sne- četiri puta pogleda, i kada dolazi u ško-
se u gradove, na trg i pred Vijećnicu. On službeno očitao riječi koje lu, i kada izlazi na veliki odmor, i kada se
je prvi službeno očitao riječi koje smisli smisli Ostoja i dade da se vraća s njega, i kada odlazi kući. Dugo se,
Ostoja i dade da se uklešu na vječnu kuću kazat će vam ovdje, i za ovaj stub mislilo
brata svog kao najvažnije što se o njemu uklešu na vječnu kuću brata da je ploča, ležao je u školskom dvorištu
ima reći, da je, eto, imenom Stojan, po ocu svog. Zapis koji će te godine gotovo cijelim svojim tijelom zaronio u
Utolović i da nije legao u tuđu zemlju već zemlju. Kada su nastavnici odlučili da
u svoju plemenitu. Zapis koji će te godine Truhelka prenijeti na papir urede stećke pred svojom školom i kada
Truhelka prenijeti na papir i ponuditi na i ponuditi na uvid cijelom su, uz pomoć učenika, otkopali i ovaj ste-
uvid cijelom svijetu spasit će ovaj stećak. ćak, imali su šta vidjeti. Ovakvim sklad-
Naime, silne će vode nakon Truhelkinog svijetu spasit će ovaj stećak nim primjerima malo se ko može pohva-
susreta sa Stojanovim grebom izlokati obale liti, lijep je kao da je iz Zgošće.
Gostinje, prekriti muljem i blatom stećak i Ovaj stećak sav je u lirskom ozračju. Do-
natpis na njemu i naposljetku će nad njim digli ruke od njega i ostavili ga njegovim miniraju njime, preplićući se sa sve četiri
nići trava. Eto, tako je i ovaj stećak poto- utvarama, iskopa Franjo stećak, golem, i njegove strane, lozice i grozdovi, S spirale,
nuo u svoj grob. nađe na njemu zapis na kojem iščita baš cik-cak linije, zvijezde s pet i osam krako-
Sedamdeset i tri godine nakon Truhel- ono što je i Truhelka sedamdeset godina va i stilizirana stabla. Ne zna čovjek s koje
kinog susreta s uklesanim Ostojinim rije- ranije iščitao. Stojanovih kostiju nije bilo, strane prije da ga pogleda. Sklad i odmjere-
čima opet će slučaj, ili sudbina, ili Božija one su se zauvijek stopile s crnicom čađa- nost vladaju svakim njegovim dijelom. On
volja, odrediti jedan drugi susret. Zapis sa vom od đurđevičkog uglja. nema pročelja ni lica, ni bočnih ni prednjih
Stojanovog stećka otvorit će se na stranica- strana, ni zaleđine, sav je otvoren i beskona-
ma Godišnjaka Zemaljskog muzeja pred oči- ŠKOLA OKRUŽENA STEĆCIMA čan u svom ponavljanju kao svemir. Njegova
ma Đurđevaka Franje Molana. Pročitavši Stojanov je stećak, kao i mnogi u živi- nježnost govori nam da je pod njim zasigur-
Truhelkin opis stećka i mjesta na kojem ničkom kraju, prebačen sa svoga mjesta, i no bila sahranjena neka plemenita ljepotica
ga je pronašao, Franjo Molan shvatit će evo ga pred osnovnom školom u Đurđe- čija ljepota bijaše tako prozračna da se ni
da se Stojanov stećak, jedini s natpisom u viku, jedinom u Bosni izgrađenoj među jednim slovom ne bi mogla obuhvatiti, te
živiničkom kraju, nalazi baš na njegovoj mramorovima. Možda i nema boljeg mje- dijaci i kovači odlučiše da progovore o njoj
njivi. Iz Sarajeva je hitao Franjo kao lud. sta na kojeg bi bio prenesen od škole, da ovim sveobuhvatnim simbolima. Njegova
Ni raspremiti se nije uspio od silnog uz- stoji tu, odmah do ulaza, i da svakodnev- prijemčivost odnijela ga je i na poštansku
buđenja, već se dohvati lopate i krampa i no biva pomilovan pogledima stotine dje- markicu, na kojoj piše da je donesen pred
poče kopati po njivi. Svi ga u čudu gleda- ce. A škola je na blagom uzvišenju ponad školu s lokaliteta Vrhpolje.
hu i već se poče šaputati kako je nagraisao magistralne ceste kojom se iz Sarajeva ide Na ovu nekropolu naknadno su izmje-
negdje na putu do Sarajeva i zauvijek se za Tuzlu i dalje na sjever, do Budima, i da- štena još dva stećka s Vrhpolja. Oba su slje-
oprostio s pameću – jer, ko će normalan lje na jug, do Dubrovnika i do Splita i do menjaci, a u krov jednog od njih uklesana je
onoliku zemlju uokolo roviti baš kao bi- svih gradova koje je za života svog Stojan imitacija šindre. Doseljeni su ovdje, kazuje
jesni vepar?! I na kraju, kada su i najbliži obišao i pod njihovim bedemima i kulama Katalog stećaka Tuzlanskog kantona Munise
Kovačević, i stećci s lokaliteta Carska bašča
u Šehićima. Taj osamljeni uspravljeni ste-
ćak pod jabukom preko puta ograde koja
školsko dvorište dijeli od dvorišta porodice
Trumić oduvijek je bio ovdje. Kazuje se da
je jednom, kada su obrezivane jabuke, jed-
na teška grana lupila po njemu i okrunila
ga. Poslije se pričalo da se od tog dana pa
narednih četrdeset svake noći čulo sabla-
sno lupkanje u sobi u kojoj nije bilo niko-
ga. Da je tako, da oštećeni, oskvrnavljeni
i razbijeni stećci imaju nadnaravne moći,
onda bi cijelom Bosnom tako silovito i sa-
blasno lupkalo da bi stoljećima morali ho-
diti s dlanovima na ušima tako isprepadani

da bi drhtali i pred vlastitom sjenkom. n

70 3/12/2020 STAV