Page 51 - STAV broj 160
P. 51
Sahat-kula u Podgorici pothranjivanje mitološke svijesti koja i islamofobija, predstavljaju opasnost u
izgrađena je 1667. godine slavodobitno uzdiže pretke. U mnogo istoj mjeri za same pripadnike koliko i za
su svježijem pamćenju srednjovjekovne političke pokrete, eventualno i šire druš-
i dio je vakufa Hadži bitke s Turcima, nego što su neslavni po- tvene grupe koje podržavaju ovu ideolo-
Hafis-paše Osmanagića. hodi na Dubrovnik, Vukovar, Sarajevo ili giju. Ono što je bitno uočiti kao problem
Prije jednog stoljeća na Srebrenicu. Činjenica je, kaže Rastoder, vezano je za tretiranje islama i pripadni-
nju je postavljen metalni da je islam, prihvatao to neko ili ne, dio ka islamske religije, ne u vjerskom i teo-
ovdašnjeg i evropskog duhovnog i kul- loškom značenju, već u političke svrhe.
krst. Uklonjen je prošle turološkog bića i identiteta, pa upravo Prema tome, islam se uzima u političkom
godine tokom restauracije stabilnost svakog od ovdašnjih društava smislu kao ideologija, a ne teološki sistem
i država, kao i čitave Evropske unije, po- zasnovan, kao i sve monoteističke religije,
koju je finansirala turska čiva upravo na stabilnosti tog i takvog – na etičkim vrijednostima.”
agencija TIKA, ali je u multietničkog, multivjerskog, multikul-
međuvremenu vraćen. turalnog i multinacionalnog društvenog “Čovjek se ne rađa s genom mržnje.
Taj je čin izazvao buru i državotvornog bića. Mržnja se uči”, kaže Enis ef. Burdžović.
“Dakle, ne postoji čovjek koji se rodio
reagiranja u crnogorskoj “Negativno raspoloženje prema isla- i došao na svijet i ima promil mržnje u
javnosti, ali i otvorio mu i Bošnjacima u Crnoj Gori temelji se, sebi. To je ono kad govorimo o naslijeđe-
s jedne strane, na refleksu globalnih pro- noj mržnji, o naslijeđenoj predrasudi. A
brojna pitanja o položaju cesa, na jačanju ekstremizma, a s druge onda, tegobu osjećate i što ste uvijek na
Bošnjaka u toj državi i strane na historijski naslijeđenim predra- optuženičkoj klupi, da se uvijek odriče-
sudama prema kojima je Drugi opasnost, te nekog koji je zloupotrijebio vašu vjeru
odnosu društva, medija i neprijateljska strana s kojom nije mogu- i učinio neko nepočinstvo kroz tu svoju
crnogorske države prema će voditi istinski dijalog”, smatra prof. interpretaciju naše vjere. Kroz to, čovjek
dr. Sonja Tomović-Šundić, koja dodaje koji je građanin ove zemlje želi se osjetiti
islamu uopće da posebno zabrinjava to što desničarski ravnopravnim.”
pokreti dobijaju sve snažniju podršku
njen mitropolit Mihailo, zatim istaknuti na izborima. ŠTA SU EVROPSKE
crnogorski intelektualci Andrej Nikolai- VRIJEDNOSTI
dis, Jevrem Brković, Čedomir Bogićević, “Populističke pokrete i u visokorazvi-
Dragana Kujović, Novak Adžić... Njima jenim zapadnoevropskim zemljama karak- Burdžović kaže da se ne može govoriti
Bošnjaci duguju zahvalnost zbog principi- terizira oživljavanje nacionalizma s izrazi- o multikulturalnoj Crnoj Gori, zemlji u ko-
jelnih stavova povodom ove antiislamske, tom netolerancijom prema imigrantima, joj islamofobija nema plodno tlo, a da se u
ali i politikantsko-šićardžijske ujdurme, drugim vjerama i kulturama. Taj model isto vrijeme mogu čuti izjave o tome kako
i najdublje suosjećanje zbog uvreda koje koji se javlja kao novi nacionalistički dis- su muslimani “lažni ljudi lažne vjere”. Ne
su doživjeli zbog svojih stavova. kurs može biti podloga za stvaranje nede- može se, dodaje on, pokrštavati brda oko
mokratske klime u kojoj se prozivanjem nekih crnogorskih gradova ili stavljati kr-
Pokrštavanje kule samo je jedan od sve određenih nacija, u prvom redu islama i stove na objekte koji nisu sakralni. “Dosta
češćih ispadi u crnogorskoj javnosti u ko- svih pripadnika islama bez razlike, snaži je simbolizma, ali i primitivizma u tome
jima se na Bošnjake gleda kao na vjekov- nedemokratska politička kultura. Uosta- da nekim svojim obilježjem morate obi-
ne neprijatelje i opasnost po savremenu lom, antisemitizam i antiislamizam, kao lježiti teritoriju. Hrabrost je ustati i reći
Crnu Goru, iako su Bošnjaci u njezinom
stvaranju kao nezavisne države učestvo-
vali snažnije i posvećenije nego mnogi
Crnogorci. Rifat Rastoder, novinar i du-
gogodišnji državni funkcioner, smatra
kako je na sceni pogubno sistematsko
STAV 29/3/2018 51
