Page 68 - STAV broj 346
P. 68

DRUŠTVO



          Pekmez je, možda, najautentičniji bosanskohercegovački proizvod,
          nešto što se u ovom obliku i s ovim svojstvima vjerovatno nigdje
          drugo ne može pronaći, a duboko je utkan u tradiciju naše zemlje.
          To je prepoznatljiv proizvod, istinska autohtona vrijednost koju
          Bosna i Hercegovina može ponuditi svijetu.

          PEKMEZNE SLASTICE                 s jedne na drugu nogu. I kako se klackalica
            Odmah do nje za stolom je Hasiba Sof-  diže i spušta, tako udara jabuke i drobi ih.
          tić, ona predstavlja ono što su napravile žene   Tuče jabuke. Tada se jabuka cijedila u onim
          iz Udruženja “Pribava”. Napravile su, kaže   velikim torkuljama s jednom ili dvije prele.
          Hasiba, hurmašice s pekmezom, paluzu, pre-  Možda se čini da je tada trebalo mnogo više
          snac, kajmačnicu s pekmezom... Na pitanje   vremena za pekmez, ali vjerujte, i sada treba
          šta je paluza, odgovara da je to desert u čaši   dosta vremena ako se pekmez radi kako tre-
          koji se spravlja tako što se brašno miješa s   ba. Ne može to nabrzinu”, objašnjava nam   Hasiba Softić (desno)
          pekmezom i kuha, te se dobije želatinasta   Fahira kako se nekada pravio pekmez i ka-
          masa koja se kao takva konzumira dekori-  kve su “mašine” korištene.    “Mi smo, inače, poznati pod imenom
          rana orasima ili nekim drugim koštunjavim   Fahira ima i registriran obrt, pa se, tako-  pekmezari. Vjerovatno to ima svoje uporište
          voćem. I vrlo je ukusno.          reći, profesionalno bavi proizvodnjom pe-  upravo u dugogodišnjoj tradiciji proizvodnje
            Slastice od pekmeza samo su jedan dio   kmeza. Priča nam da su pekmezi, posebno   pekmeza. Ovdje se i danas pekmez proizvodi
          onoga što nudi tešanjska “pekmezijada”.   oni s raznim dodacima, dosta traženi u po-  tom tradicionalnom metodom ukuhavanja
          Svakako je najvažniji događaj na “Tešanj-  sljednje vrijeme, posebno u doba pandemije.   bez dodatka ičega, samo ukuhavanjem jabu-
          skim danima pekmeza” ocjenjivanje i izbor   “Ljudi se vraćaju prirodi”, zaključuje   kovog soka. Ne radi se to naravno samo u
          najboljih pekmeza u dvije kategorije – slatki   Fahira, a kako i ne bi, pekmez u svakom   Tešnju na taj način, ali mislimo da priča od
          i kiseli pekmez. Najbolji pekmez birali su   obliku ima pozitivno djelovanje na ljudsko   nekuda treba krenuti. Može, evo, iz Tešnja
          profesori s Poljoprivredno-prehrambenog   zdravlje i otklanja razne tegobe.  da krene inicijativa da se taj proizvod za-
          fakulteta u Sarajevu.                “Pekmez, ako je urađen kako treba, može   štiti na nivou Bosne i Hercegovine i da se
            Fahira Hodžić iz Dobropolja kod Teš-  stajati stotinu godina, neće se pokvariti”,   ocjenjuje. U Tešnju je to počelo. Poslano je
          nja, članica Udruženja “Sehara”, dobila je   dodaje Fahira.          47 uzoraka na Poljoprivredno-prehrambe-
          bronzanu medalju za kiseli pekmez. Pekmez,   Sama činjenica da profesori Poljopri-  ni fakultet Sarajevo, komisija je ocjenjivala
          govori Fahira, pravi od starih sorti jabuka   vredno-prehrambenog fakulteta ocjenjuju   uzorke i dodijelili smo nagrade i priznanja za
          koje se nikada ne pršću. Osim “običnog”   kvalitet pekmeza govori o težini nagrada i   najbolje, odnosno medalje u kategoriji kise-
          pekmeza, Fahira pravi i pekmeze s primje-  priznanja proizvođačima pekmeza. Ali još je   log i slatkog pekmeza”, objašnjava Miralem
          sama, pa ima pekmez za jačanje imuniteta,   važnije to što je ovo prvo i jedino ocjenjiva-  Alić, predsjednik Udruženja “Sehara”. Para-
          za dijabetes...                   nje kvaliteta pekmeza u Bosni i Hercegovini.   metri za ocjenjivanje bili su konzistentnost,
            Ne može znati zašto je baš njen pekmez   Pekmez je, možda, najautentičniji bosansko-  boja, miris, okus, dakle senzorna analiza.
          među najboljim, ali misli da to ima veze s   hercegovački proizvod, nešto što se u ovom   Osim toga, profesorica Asima Akagić
          time što ga pravi na zaista tradicionalan način.   obliku i s ovim svojstvima vjerovatno nigdje   s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta
            “Prvo se jabuke uberu, operu, iskruže   drugo ne može pronaći, a duboko je utkan   u Sarajevu održala je stručno predavanje
          se falični dijelovi voća i tek onda idu na   u tradiciju naše zemlje. To je prepoznatljiv   o načinu proizvodnje pekmeza, njegovom
          mljevenje, zatim cijeđenje i onda u kazan.   proizvod, istinska autohtona vrijednost koju   brendiranju, odnosno kako to uraditi i koja
          Ja pečem na drvetu, to je prava tradicija, a   Bosna i Hercegovina može ponuditi svijetu.   iskustva su u tom pogledu primjenjivana
          može se i na plinu peći. Sada se, naravno,   Danas nove generacije pronalaze i nove   na pekmez.
          jabuke melju mašinama s elektromotorima,   načine korištenja pekmeza. S jedne strane,   “U narednom periodu planiramo razviti
          a prije se to radilo u drvenim stupama. U   imamo pekmez u tradicionalnim jelima, a   jedan projekt s Medicinskim fakultetom u
          stupama su se jabuke tukle, nisu se mljele.   s druge nove trendove u ishrani, zdravom   Sarajevu, da se konačno dadne deklaracija
          Stanete nogama na onu klackalicu, držite se   načinu života, gdje se izbjegava korištenje   pekmezu od jabuke, odnosno da se ona na-
          rukama za nešto i samo prebacujete težinu   šećera. Pekmez može biti izvrsna i ukusna   rodna priča o ljekovitim svojstvima nauč-
                                            zamjena za šećer, jer je potpuno prirodan   no potvrdi i da se dokaže da li zaista kiseli
                                            zaslađivač. Primjera radi, danas u sarajev-  pekmez snižava holesterol kako se u naro-
                                            skim ugostiteljskim objektima možete jesti   du misli. Sva ta ljekovita svojstva pekmeza
                                            kašu s preljevom od pekmeza. Koliko široka   treba naučno verificirati. To bi u narednom
                                            upotreba pekmeza može biti, zavisi samo od   periodu trebalo utvrditi i to bi doprinije-
                                            mašte onih koji ga koriste. A nove genera-  lo brendiranju i zaštiti pekmeza. Takav se
                                            cije tek ga otkrivaju.             proizvod zapravo traži izvan Bosne i Her-
                                                                               cegovine i kao takav mora imati deklaraci-
                                            BRENDIRANJE PEKMEZA                ju”, kaže Alić.
                                               Da bi pekmez zauzeo mjesto u moder-  Profesorica Akagić je i ranije sa studen-
                                            nom načinu života, mjesto kakvo je imao i   tima istraživala mogućnosti i kapacitete za
                                            u našoj tradiciji, mora se približiti tržištu.  brendiranje autentičnih bosanskohercego-
                                               Udruženje građana “Sehara” Tešanj i JU   vačkih proizvoda i utvrđeno je da postoje
                                            Muzej “Tešanj” već godinama promiču tra-  kapaciteti da pekmez postane brend.
                                            dicionalne vrijednosti proizvodnje pekmeza   Do zaštite i brendiranja pekmeza dug je
                                            na području tešanjskog kraja.      put. Tešanj je iskoračio prvi.    n



         68  22/10/2021 STAV
   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73