Page 64 - STAV broj 346
P. 64

DRUŠTVO



         Društveno-ekonomski izazovi
         i bolesti našeg društva

          MALINE, SMILJE,




          KLADIONICE,




          ISELJAVANJE...





         Traženje izlaza i spasa u iseljavanju nakon para od malina
         prokockanih u kladionicama i odustajanja od uzgoja malina
         samo je jedna u nizu tragičnih odluka naših sugrađana koji

         nisu uspjeli steći potrebna znanja, iskustva i radne navike.

          Piše: Sanadin VOLODER                “Duga naznaka o Bošnjacima”, piše
                                            Spahić, “glasi – to je narod koji je usljed
                                            polustoljetne vladavine komunizma i njego-
                 lobodno tržište, globalizacija, pa   vog obećanja raja na zemlji i usljed četvero-
                 i pandemija novog virusa korona   godišnje Agresije u toku koje se nije moglo
                 u kojoj živimo već drugu godinu   kretati, a kamoli raditi, bez radnih navika.”
         Si ne znamo kad ćemo iz nje iza-      Loš odnos prema radnim navikama
          ći predstavljaju izazov i za naše trgovce,   umnogome je dodatno pogoršala digita-
          obrtnike, poljoprivrednike, ali i  freelan-  lizacija, odnosno izloženost svih slojeva
          cere različitih profila. U kineskom jeziku   društva negativnim stranama interneta,
          šansa i kriza ista su riječ, što se jasno odr-  odnosno društvenim mrežama. Digitali-
          žava kroz njihov pristup u ekonomiji. U   zacija je samo pojačivač već ukorijenjenih
          našem podneblju ovakvo razmišljanje ima   društvenih anomalija koje postaju vidlji-
          brutalnije značenje: dok jednom ne smr-  vije i prihvaćenije. Slaba opća pismenost,
          kne, drugom ne svane.             sklonost ka manipulacijama i populizmu
            Prof. Mustafa Spahić je vizionarski 2004.   naše društvo čini pravom žrtvom lažnih
          godine u eseju Strukturalne slabosti i greške u   vijesti (fake news).
          svijesti Bošnjaka u časopisu Znakovi vremena   Prof. Spahić dalje piše da “treća struk-
          opisao 40 stavki, od kojih se većina odno-  turalna slabost i greška Bošnjaka jeste – svi-
          si na društveno-ekonomske karakteristike   jest gospode bez pokrića. Svijest gospode
          Bošnjaka. Naravno, navedene konstatacije   bez pokrića u Bošnjacima ponajviše je, kao
          u mnogim su segmentima primjenjive i na   i u drugim narodima, razvio komunizam.
          druga dva naroda u Bosni i Hercegovini.  Tu svijest prati jedna pogubna i nakaradna
                                            rečenica koju ponavlja majka sinu: ‘Ne-
          NEDOSTATAK RADNIH NAVIKA          ćeš ti biti i raditi ono što ti je bio i radio   frustracije, komplekse i strahove od sela
            Radne navike prepoznatljiva su odlika   babo.’ Da ne bude nesporazuma, babo je   i konkretnog posla. Izlaz je selidba u grad
          pojedinih naroda, među kojima se svakako   bio izuzetan čoban, zemljoradnik i poljo-  po svaku cijenu, mržnja prema selu i kon-
          Japanci ističu. Jedan od razloga takvog sta-  privrednik, majstor i zanatlija, trgovac i   kretnom poslu i neodoljiva želja i čežnja za
          nja jeste činjenica da Japance kroz obrazov-  izuzetan radnik. Sin ili kćerka se daju u   jalovim činovništvom ili mrtvom stražom
          ni sistem uče da je Japan okružen morima   školu, ne da bi se osposobili za život i da   socijalizma. To činovništvo, mrtva straža
          i neprijateljima, da nema ruda i da su za   bi uz velika zvanja i titule postigli velika   socijalizma ili gospoda bez pokrića je ne-
          uspjeh pojedinaca i države presudni rad i   znanja nego primarno da nikada ne bi bili   prirodno i nejednostavno, u komunikaciji
          trud. S druge strane, nas u školi uče da je   radnici, zanatlije, poljoprivrednici i da ni-  nesposobno, neznano, nestručno i nekom-
          Bosna i Hercegovina najljepša država na   kada ne bi ušli u fabriku i izašli na njivu.   pletno u poslu, neumjereno i nerazumno,
          svijetu, da imamo mnogo resursa, poten-  Riječi djetetu: ‘Ti nećeš biti i raditi ono   nerazborito i neizdržljivo u zahtjevima i
          cijala, ruda, minerala, šuma, rijeka, jeze-  što ti je bio i radio babo’ razvijaju u dje-  prohtjevima. Jedini lijek za gospodu bez
          ra, ali izgleda da nas ne uče dovoljno da   tetu svijest prema poljoprivredi, industri-  pokrića, koja bi trošila ne pitajući otkuda
          je ljudski faktor presudan za ekonomsku   ji, trgovini i zanatstvu kao prema ratnim   sredstva, jeste dovesti je u poziciju da živi
          sintezu od resursa do proizvoda.  zločincima. To u djetetu razvija traume,   i troši od svoje zarade.”



         64  22/10/2021 STAV
   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69