Page 62 - STAV broj 145
P. 62
DRUŠTVO
STAV: Spomenuli ste da je posljednje če- koje su trenutno u Makedoniji prilično Mi, također, ne želimo da naš maternji
tiri godine prisutna velika politička kriza slabe. Pokušavali smo ostvariti saradnju bosanski jezik bude u nekakvoj izbornoj
u Makedoniji. Kako se ona odražava na s institucijama u Bosni i Hercegovini, ali nastavi, već da ga naša djeca izučavaju
rad Vaše televizije? sve je ostalo isključivo na razgovoru. Tri kao redovni predmet u svojim školama.
BABAČIĆ: Pa gledajte, više od pola upo- ili četiri puta smo se sastajali s čelnicima U Ljubini imamo svoju školu. Sam na-
slenika naše TV stanice ostalo je bez po- određenih bosanskohercegovačkih insti- rod ju je od svojih sredstava izgradio.
sla. Trenutno smo u velikoj krizi. Neko- tucija prilikom njihovih posjeta Makedo- Svi smo pomalo učestvovali, a u tome su
liko puta smo pokušavali uraditi nešto niji, obećavali su mnogo toga, ali nije bilo nam pomogli i Albanci, ne mogu dušu
preko Ambasade Bosne i Hercegovine u rezultata. Mi se zaista trudimo da zadrži- griješiti. Tu od prvog do devetog razre-
Republici Makedoniji. Međutim, bilo je mo Bošnjake u Makedoniji kako ne bismo da djeca izučavaju naš maternji, bosan-
uzaludno. Pokušavali smo ostvariti kon- potpuno izumrli i nestali. ski jezik, s tim što se on vodi, opet po-
takt kako bismo ostvarili vezu s nekim STAV: Od kada traje borba za bosanski navljam, kao eksperimentalni. Oni kažu
iz Bosne i Hercegovine jer nam je cilj jezik u Makedoniji? da, ako bismo mi izučavali naš maternji
da imamo obrazovni, kulturni i histo- BABAČIĆ: Borba za bosanski jezik traje jezik, morali bismo imati stručan kadar
rijski program koji će biti vezan za Bo- od 2001. godine, kada smo ušli u pream- kojeg, prema njihovim riječima, nema-
snu i Hercegovinu i bošnjački narod. Na bulu Ustava. Tada smo počeli s aktivnom mo. To nije istina jer mi imamo stručan
ovaj način bismo makar dio naše kulture, borbom za naš jezik. Godine 2006. uspjeli kadar, ali niko neće da taj obrazovani
tradicije i običaja prenijeli u Makedoni- smo s tadašnjim ministrom obrazovanja kadar primi u školu. To je taj politički
ju putem malih TV ekrana. To je misija Azizom Položanijem dogovoriti rješenje proces koji nas već duži period gazi i
naše televizijske stanice koju, evo, svim o izučavanju našeg maternjeg, bosanskog revoltira. Mi smo kao roditeljski savjet
silama pokušavamo održati u životu kako jezika u školama. Promjenom vlasti u ove škole pokrenuli razne peticije. Išli
ne bi naš narod potpuno zaboravio svo- 2011. godini, promijenilo se i ovo rješe- smo i u ministarstvo, posjetili smo i na-
ju kulturu. Nama je cilj da zadržimo naš nje. Tada su nam izdali novo rješenje u rodnog prvobranitelja. Bili smo i u ra-
način života i naše običaje, da se širimo kojem je stajalo da Bošnjaci u Makedoni- znim međunarodnim institucijama kako
i da budemo uspješni u zajednici u kojoj ji imaju pravo izučavati eksperimentalni bi nam vratili ono što je naše i što nam
trenutno živimo. Kad god bismo stupili bosanski jezik, a ne maternji bosanski je- pripada. Podnijeli smo zahtjev da nam
u kontakt s Ambasadom, uvijek su nam zik. Time smo unazađeni i vraćeni tačno se vrati naše pravo jer nam po Ustavu
obećavali, govorili da će doći, da će ostva- tamo gdje smo i bili. Taj proces traje već sljeduje da se školujemo na maternjem
riti kontakt s nekim iz Bosne i Hercegovi- evo šest godina i mi se sve ovo vrijeme bo- jeziku. Eh, posljednje tri-četiri godine
ne, ali, nažalost, od toga nikad ništa nije rimo da vratimo jezik da bude naš mater- sve se promijenilo, a naše je pitanje gur-
bilo. Prvi ambasador koji je došao 1996. nji bosanski, a nikakav eksperimentalni. nuto ustranu. Valjda nismo toliko važni
ili 1997. godine bio je Bošnjak. Nažalost, da bi se, uslijed zaista velike političke
na toj poziciji zadržao se samo dvije go- krize, neko bavio nama. Da vam pravo
dine. Nakon njega, svi ostali ambasadori
bili su Srbi i s njima nismo uspjeli ostva-
riti željenu komunikaciju.
STAV: Kako se finansira Vaša televizija?
BABAČIĆ: Prvih desetak godina nije bilo
nikakvih problema po ovom pitanju. Me-
đutim, kada su počeli stanoviti problemi
2008. godine, onda nam je turska TIKA
izašla u susret i mnogo nam je pomagala.
To je sve trajalo do 2011. godine i njima
smo zaista neizmjerno zahvalni. Oni su
dragi prijatelji i mi Turke gledamo kao
našu braću. Da nema njih, mi bismo u
Makedoniji bili potpuno ostavljeni i za-
boravljeni. Nažalost, i Turska je prošla
kroz brojne nedaće posljednjih godina.
Sada ponovo pregovaramo s njima, na-
dam se da ćemo ponovo uspostaviti lije-
pu saradnju. Prije smo sarađivali i s vla-
dinim institucijama, međutim, to je sve
ukinuto od 2015. godine. Sada striktno
preživljavamo od marketinških usluga
Tri ili četiri puta smo se sastajali s čelnicima određenih kažem, momentalna situacija u Makedo-
bosanskohercegovačkih institucija prilikom njihovih niji veoma je napeta. Niko nije u stanju
posjeta Makedoniji, obećavali su mnogo toga, ali nije bilo formirati stabilnu vladu, a mi u svemu
rezultata. Mi se zaista trudimo da zadržimo Bošnjake u tome gledamo da iskoristimo neku pri-
Makedoniji kako ne bismo potpuno izumrli i nestali liku kako bismo bosanski jezik progu-
rali u Ustav kao maternji jezik. Allah je
velik i pomaže, a vidjet ćemo šta će biti
s tom nekom novom vladom. n
62 14/12/2017 STAV
