Page 44 - STAV broj 208
P. 44

DRUŠTVO



          Džemail Halilagić, direktor Odbora za ljudska prava i

          humanitarnu djelatnost Priboj

          TUŽNA JE HISTORIJA PRIBOJA,




          KOJI ZA BOŠNJAKE ZNAČI ISTO





          ONO ŠTO I BOSFOR ZA TURKE





          “Situacija u Priboju i Pljevljima nije se razlikovala od stanja u istočnoj Bosni. U ovom graničnom
          pojasu ubijeno je 49 Bošnjaka. Bošnjaci su protjerani iz oko 40 naselja. Iz Priboja i Pljevalja
          protjerano je više od polovine bošnjačkog, uglavnom vitalnog reproduktivnog stanovništva. U
          Priboju su svi kadrovi bošnjačke nacionalnosti smijenjeni s rukovodećih radnih mjesta. Ostala su
          samo četiri direktora koji su bili članovi Miloševićeve partije”



          Razgovarao: Anes DŽUNUZOVIĆ       četnički vojvoda i osuđeni ratni zločinac   oko zgarišta, život u selu se ugasio. Ovo
                                            Vojislav Šešelj. Mještani ovih krajeva ne   selo se nalazi na samoj tromeđi Srbije, Bo-
                                            pamte prisustvo vojnika na ovom područ-  sne i Crne Gore. Slična sudbina je zadesila
                                            ju još od vremena Austro-Ugarske. Među-  i ostala sela uz granicu s Bosnom, u pojasu
                     email Halilagić rođen je u   tim, 17. maja 1992. godine vojska Užičkog   od Kukurovića do Sjeverina. Bošnjaci su
                     Priboju, u neposrednoj bli-  korpusa je u ovo i druga sela dopremila   prognani iz Dragovića, Rajčevića, Sočica,
                     zini granice s Bosnom. Pen-  značajne vojne efektive i razmjestila se po   Radaja, Međuriječja, Smajlovića, Milano-
         Dž zionirao se u Fabrici automo-   srpskim kućama. U selu su tada živjele 42   vića, Voskovine, Lisičina, Jelovika, Sućeske
          bila Priboj (FAP). Politički je aktivan od   bošnjačke porodice, ali se vojska odmah   i Sjeverina. U selu Milanovići srpski voj-
          osnivanja SDA Sandžaka 1990. godine. Od   po razmještanju počela bahato ponaša-  nik je silovao jednu staricu od 70 godina.
          1998. do 2008. godine bio je predsjednik OO   ti prema Bošnjacima, prijeteći da će ovo   U ovom graničnom pojasu teritorije općine
          SDA Sandžaka u Priboju. Bio je član najvi-  selo biti uništeno i da odavde do Prijepo-  Priboj prema Bosni ukupno je spaljeno 59
          ših organa stranke i kandidat za narodnog   lja neće ostati nijedno muslimansko uho.   bošnjačkih kuća, 120 opljačkano i potpuno
          poslanika. Bavi se zaštitom ljudskih prava   Zabilježeno je i silovanje jedne starije žene   devastirano. Uništavana je imovina, vršeni
          i usko je sarađivao sa Sandžačkim odborom   od strane peterice vojnika. Vojska je legi-  napadi na džamije, na Omlatku je opljač-
          za ljudska prava i slobode, koji je vodio Safet   timirala mještane u kući, na njivi, pucalo   kan i oskrnavljen mekteb, u njega su kom-
          Bandžović, kasnije Semiha Kačar, te Fon-  se po njihovim kućama. Vojska je optuži-  šije Srbi zatvarali ovce, rušena su mezarja.
          dom za humanitarno pravo Beograd, čiji   vala mještane Bošnjake da hrane “Zelene
          je direktor bila Nataša Kandić. Osnovao je   beretke” iz Bosne. Iz sela je nestajala jedna   STAV: U tom vremenu agresije na BiH općine
          Odbor za ljudska prava i humanitarnu dje-  po jedna porodica, bježeći u Priboj i Pljev-  Priboj i Pljevlja bile su na posebnom uda-
          latnost Priboj 2002. godine, čiji je trenutni   lja. Tog kobnog 18. februara 1993. godine,   ru od velikosrpske politike. Sjetit ćemo se
          direktor. Bavi se novinarstvom, pisao je za   u 17:30 sati, dok su se mještani koji su još   Sjeverina, Štrbaca, Bukovice kod Pljevalja,
          mnoge listove u Srbiji, Crnoj Gori i BiH,   ostali u selu spremali za počinak (jer je voj-  događaja s Čekom Dačevićem u Pljevljima,
          a najviše za Sandžačke i Bošnjačke novine.  ska zabranila da pale svjetla), zapucalo je   pritiska i iseljavanja Bošnjaka iz Priboja.
                                            sa svih strana iz minobacača, zolja i mitra-  Možete li nas podsjetiti na ove događaje
          STAV: Prije nekoliko dana navršilo se 26 go-  ljeza. Mještani su se razbježali po okolnim   kratko i komentirati šta je bio cilj takvog
          dina od zločina koji je Vojska Jugoslavije   šumama i potocima, neki potpuno bosi jer   odnosa prema Bošnjacima ovih dviju san-
          (VJ) počinila nad Bošnjacima sela Kukurovići   ni opanke nisu stigli nazuti. Prštalo je sa   džačkih općina koje gravitiraju prema BiH?
          u općini Priboj. Svjedok ste tog događaja   svih strana. Prilikom bjekstva Juso Kaltak   HALILAGIĆ: Sve ove akcije etničkog či-
          kroz Vaš politički aktivizam, novinarski rad,   ranjen je u nogu, ali Uzeir Bulut i Mušan   šćenja i državnog terora u Priboju uz grani-
          borbu za ljudska i manjinska prava. Šta se   Husović nisu uspjeli da pobjegnu, već su   cu s Bosnom sinhronizirane su s akcijama
          tada tačno dogodilo u Kukurovićima i zašto   izgorjeli sa svojim kućama. Fatimu Sarač   na prostoru Bukovice u općini Pljevlja. I
          je VJ granatirala svoju teritoriju?  su poslije dva dana, neki mještani koji su   na ovom prostoru ubijeno je šest Bošnjaka,
          HALILAGIĆ: Zločin u Kukurovićima nije   se povratili da vide kakvo je stanje u selu,   osam kuća zapaljeno, 11 lica kidnapovano i
          izdvojen incident, već veoma smišljen plan   zatekli pored kuće bez odjeće, polomljenih   odvedeno u Čajniče, koja su poslije nekoliko
          o čišćenju graničnog pojasa u dubini od 30   ruku i projektilima izrešetanog tijela. Selo   mjeseci razmijenjena za srpske zarobljeni-
          kilometara, koji je 1992. godine promovirao   je bilo u zgarištu, stoka je slobodno lutala   ke. Jedna mlada žena je silovana naočigled



         44  28/2/2019 STAV
   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49