Page 71 - STAV broj 388

Pisaljka je pisaljka
APOKRIFNI FRAZARIJ

Projicirani iz nekog drugog prostora

O AGATONU I

IZGUBLJENIM RUKOPISIMA

Najednom se vidjeh, kao u snu, usred Aleksandrije. Poznat prizor
koji nikako sebi nisam mogao protumačiti. Potomci izbjeglih
Piše:
Irfan HOROZOVIĆ iz Andaluzije stajali su pred džamijom koja je sagrađena kao
spomen na njih. Iako iz raznih mjesta, tu su se mogli pronaći svi.
A onda se sve počelo magnoveno mijenjati. Prizor za prizorom.

ogodi se ponekad da vas bora- historiji. Podsjetilo me sve to na vlastiti džamijom koja je sagrađena kao spomen
vak u nekom mjestu, bez obzira zapis iz Apokrifnog frazarija, na Hipatijin na njih. Iako iz raznih mjesta, tu su se
na to koliko kratak bio, zadrži mali prst. Navodim ga: mogli pronaći svi. A onda se sve počelo
Du njemu zauvijek. Za mene je to Glasoviti i cijenjeni skulptor Kvazibios magnoveno mijenjati. Prizor za prizorom.
Aleksandrija. (glasovit i cijenjen posebno za potrebe ove Pisac Aleksandrijskog kvarteta zami-
Eshil je napisao oko 90 drama, od ko- priče) iz grada A. godinama je i godinama šljeno ulazi u poznato svratište koje je
jih je sačuvano sedam tragedija. Sofoklo je radio svoje remek-djelo. na istom mjestu.
napisao 130 drama. Sačuvano je također Ono što je zamislio bilo je zaista Heronov vječni vrč u vrtu ispunje-
sedam. Od Euripida je sačuvano 18 trage- grandiozno. nom gostima.
dija i jedna satirska drama (broj napisanih Njegova fascinacija vremenima duhov- Aleksandar, a potom i Kleopatra kao
mnogo je veći i nije jednostavno utvrditi nih doticaja, svescima Aleksandrijske biblio- faraoni.
koliki je). Ne zna se koliko je drama na- teke, Svjetionikom koji je smatran jednim od Herodot sve bilježi kao novinar na
pisao Agaton. Zna se samo da iza nj nije sedam svjetskih čuda, sve je to trebalo da se putnom zadatku.
ostala nijedna. Nekoliko ih je poznato po otjelotvori u djelu koje je modelirao, ukopao Potom opet trg. I:
naslovu, kao i činjenica da je pobjeđivao na u zemlju, u pripremljenu golemu zemljanu Žamor.
pozorišnim takmičenjima kao i prethod- peć. Oprostite svom piscu što nema dovoljno Vreva.
na trojica. Ostao je zapravo kao neobičan vremena (a vrijeme je, kao što rekosmo, pro- Neki čovjek zasopljeno protrča i za-
književni lik. Upečatljiv je kod Platona stor) da opiše te pripreme. tim se zbunjen zaustavi. Odjeven kao da
(gozba), Aristotela (poetika) i persifliran U trenutku kad se djelo konačno preo- je pobjegao iz predstave nekog antičkog
u jednoj Aristofanovoj komediji. bražavalo u vatri pojavi se sedam uglednih teksta. Oslovio me kao da smo sami tu.
Pitam se je li ikad bio u Aleksandriji? građana grada A. Zapravo i jesmo jer smo projicirani iz
I šta je mislio o svojim prepisivačima? Došli su u pohode kiparu, odnosno nje- nekog drugog prostora i drugog vremena,
Pitam se je li ikad bio u Aleksandriji? govom djelu o kojem se već naveliko pričalo on iz Pele, stolnog grada Makedonije čiji
I šta je mislio o svojim prepisivačima? i u gradu A. je vladala čudna razdraganost, je utemeljitelj kralj Arhelaj (tu se mogao
Naravno da je bio. nalik na uznemirenost. družiti s Euripidom i drugima iz Grčke),
A prepisivači? Nešto slično današnjim Kipar je odvalio velikim čekićem dijelove ja iz Bosne sa u poputbini zbijenim alek-
izdavačima. Naizgled slično, a zapravo ni kalupa i iznad zemlje je zablistao veličanstven sandrijskim pitanjima.
nalik. Christoph Martin Wieland napisao obelisk koji se presijavao u suncu. – Nešto bih te pitao.
je roman o Agatonu. Smatra ga se prvim Građani grada A. bijahu zapanjeni. Pitaj?
bildungsromanom (roman o odrastanju ili – To je dakle to – sa zavišću je promr- Znaš li ko sam ja?
roman o odgoju). Pročitao sam ga u mla- mljao jedan. Mislim da znam.
dosti. I nikad ga nisam zaboravio. Agathon. – Lijepo – nije mogao da ne prizna drugi. – Znaš li gdje su sad moji rukopisi?!
Ponekad sudbina nagovori, na svoj na- – Ovo bi moglo da stoji ispred naše pa- – Znam.
čin, da ispričaš životnu priču. Nije stvar lače – radovao se unaprijed treći. Siguran si?
u tom što si u prostoru u kom jesi, nego – On i ne zna šta je načinio! – oduše- Vjerovatno su izgorjeli... bilo je tu ne-
tako, jednostavno se dogodi. vio se četvrti. koliko velikih požara...
Igrom slučajnosti, prije nekoliko go- – Ne zna, ne zna... – ponavljali su jedan Kad?
dina, na Mljetu sam vidio film Agora Ale- za drugim ugledni građani. Davno.
jandra Amenabara. Film je bio poklon Kipar ih nije primjećivao. Od malog prsta Izgledao je tragično tužno.
kćerke koja je znala koliko sam se zani- do zagonetnog osmijeha njegove veličanstvene, Kako ja nisam izgorio...
mao za Aleksandriju i sve u vezi s njom. brončane Hipatije (tog čuda aleksandrijskog Zaista je bio začuđen. Mrmljao je i
U noćima olovnih godina pričao sam dje- duha!) trebalo je skinuti još mnogo nepotreb- zaputio se nesiguran gdje ide.
vojčicama priče. Jedna je bila o skupini nog, sputavajućeg kalupa. Najednom sam vidio nju.
aleksandrijskih svirača. Nikad je nisam Najednom se vidjeh, kao u snu, usred Gledala je za njim.
zapisao niti objavio. Agora je priča o Hi- Aleksandrije. Poznat prizor koji nikako Sve je znala i sve vidjela.
patiji. Dijapazon talenata te žene pose- sebi nisam mogao protumačiti. Potom- Osim mene.
ban je, gotovo nevjerovatan u svekolikoj ci izbjeglih iz Andaluzije stajali su pred Nije me ni čula ni vidjela. n

STAV 12/8/2022 71