Page 48 - STAV broj 399
P. 48

DRUŠTVO



         Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (XI dio)

          EH, AKO SMO




          UHAVIZALI, NEKA TAKO




          I OSTANE, NAPOKON







          Piše: Alen KALAJDŽIJA

         Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik
         Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem
         je obavljao i funkciju direktora u dva mandata.
         Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i
         historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72
         rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne
         radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao
         na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne
         konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega
         su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg
         naučnog saradnika. Učestvovao je na više
         od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz
         oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja
         Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od
         izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je
         bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih
         djela iz oblasti bosnistike.


           ODAKLE NAM HASTAL?

           Ima jedna novija sevdalinka koja po-  u upotrebi samo lik stanem, koji ima   preuzeta je iz prasl. i stsl. starijeg oblika
           činje stihovima: “Na hastalu stoji   značenje svršenog vida, ali zato je ri-  – stolъ, ali pošto je po zakonima ma-
           svijeća...”                       jedak i stilski markiran infinitiv stanuti,   đarske fonetike početna skupina teška
           Ovdje je riječ hastal upotrijebljena kako   od kojeg nastaje oblik stanem.  za izgovor, dodana je proteza a-, čime
           bi se dobio metar, tzv. četverac, jer da   Od navedenog korijena stati, dakle, u   je dobijen oblik asztal. Kako je ta riječ
           je bio sto, tog četverca ne bi bilo. Zašto   prijevoju vokala u korijenu, dobijen je   kasnije opet vraćena u neke južnosl.
           to spominjem? Da se vidi kako je po-  oblik sto-, na koji je dodan sufiks l’ s   jezike, to je dobijen oblik astal, koji je
           etski diskurs utjecao na čuvanje nekih   poluglasom, tako da je stariji oblik gla-  npr. normiran u srp., hrv. i cg. jeziku. U
           oblika, kakav je recimo ovaj.     sio stol’, koji će poslije toga dati stol,   bosanskom, očekivano i po ustanov-
           No, odakle nam je došao hastal?   kako je npr. danas standardizirano u hrv.   ljenim zakonomjernostima, dodana je
           Riječ je izvedena iz prasl. glagola *stati,   U bos. savremenom standardu imamo   proteza, tzv. analoško h-, pa smo dobili
           koji može imati i nesvršeni vid: stajati,   sto, kao i u srp. jeziku zato što je tzv. fi-  hastal. Čudno li je kretanje ove riječi:
           a prijevojem vokala dobijem je prezent   nalno -l na kraju riječi prešlo u -o, i niz   posuđena pa nakon što je prerađena
           stoj-im-ø, koji je nastao od nesvrše-  je primjera koji to potvrđuju. Ali, kako   opet vraćena, a nakon toga dodan joj
           nog vida glagola – stajati, dok prezent   dođosmo do hastala? Riječ asztal po-  je još jedan bosanski ukras. Hastal je
           oblika glagola stati uopće nema jer je   tvrđen je u mađarskom jeziku i u taj jezik   specifično bosanski obojen!




         48  28/10/2022 STAV
   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53