Page 49 - STAV broj 399
P. 49

AŽDAHA OD INSANA!

           Riječ aždaha standardizirana je u bosanskom jeziku. U srp. je   aždahe, odnosno zmaja prisutan je u mnogim kulturama. Pori-
           aždaja, a u hrv. aždaja (ali i aždaha). Inače, prvo i ujedno mitsko   jeklo riječi aždaha veže se za iranski – avest. jezik, a izvedena
           značenje podrazumijeva krilatu neman sastavljenu od različitih   je od složenice až daha (Petar Skok), odakle je unakrštanjem
           dijelova životinja od kojih dominira tijelo zmije, koja najčešće   proizvedeno značenje proždrljivca (up. žderati), s obzirom na
           bljuje vatru, ali ne nužno, i koja guta ljude i životinje. Otuda se   to da Škaljić upozorava da je iz perz. preuzet iz oblika ežder,
           događa da postoji svojevrsni sinonim ove riječi: zmaj, koja je   ežderha. U svakom slučaju, aždaha, tj. aždahaka je riječ koju
           izvedena prijevojem vokala od imenice zmija. Međutim, razlika   je još M. Dizdar spomenuo u Kamenom spavaču, aludirajući
           u značenju ovih riječi jasno je jer je aždaha s izrazito negativ-  na stare mazdeističke veze drevne Bosne s tzv. istočnjačkim
           nom konotacijom, nešto što izaziva strah, dok zmaj može imati   učenjima pa pitanje odnosa Juraja / Đurđa i njegove borbe s
           tu komponentu značenja, ali je ona dobro umanjena, s obzirom   aždahom posebno je pitanje koje traži kulturološko-etnološ-
           na to da zmaj može imati preneseno, pozitivno značenje koje   ku elaboraciju. Još treba napomenuti da u nekim narodnim
           podrazumijeva snagu, hrabrost i sigurnost – kakvo je npr. Zmaj   govorima postoji izraz ažbaha, koji je dodatno stilski marki-
           od Bosne, ili kada se kaže da je žena zmaj, tada ima pozitivnu   ran. Aždaha je aždaha, i nek tako ostane, a neka nam i zmaja
           konotacija, a ako je žena aždaha, npr., ima negativnu. Simbol   – posebno od Bosne!



           DA I NAMA SUNCE GRAHNE!                             E JEST GROHN’O!

           Ima jedan glagol specifičan po svome bosanskom fonetskom   Zanimljiv glagolski oblik koji je u semantičkoj vezi s imenicom
           ruhu – to je glagol grahnuti. U drugim, bosanskom jeziku bli-  grohot onomatopejski je motiviran. Imajući u vidu spomenuto,
           skim sistemima, javlja se oblik granuti.            dolazi se do zaključka da je korijenski oblik groh- na koji se do-
           Šta zapravo znači ovaj glagol? Osnovno značenje jeste zasja-  daju različiti afiksi, kao npr. -nu- za glagol ili -ot- za tvorbu ime-
           ti, a u semantičkoj je vezi s osnovnim oblikom koji je izveden   nice, pri čemu nas etimološki rječnici upozoravaju da nema upo-
           iz glagola grijati, pri čemu je porijeklo od pie. oblik *gwhr-n-,   rednice prema drugim ie. jezicima. Prvobitno je značenje glagola
           što je najprije značilo postajati toplim. Inače, od prasl. korijena   bilo stropoštati, srušiti, pasti,  da bi se metaforički prenijelo i na
           *gor-, od kojeg je po metatezi likvida nastalo gra- te dodava-  imenicu grohot, iz koje se opet može proizvesti glagol grohotati
           njem infiksa -nu- i gramatičkog nastavka -ti, dobijen je oblik   – što znači glasno se smijati, ili se npr. može tvoriti pridjev gro-
           granuti, pri čemu upravo ovaj prasl. element *gor- potvrđuje   hotan, iz kojih se kasnije razvijaju druga i nova značenja. Tako je
           oblik savremenog glagola gorjeti, odnosno goriti. Znači, gorjeti   npr. moguće grohotom se smijati, ili imati grohotan smijeh, što
           je nastalo do gor-je-ti, a grahnuti od gor-nu-ti, nakon čega je   upravo, prema izvorno navedenom značenju, podrazumijeva gla-
           umetnuto -h- između korijena i infiksa pošto je izvršena me-  snost zvuka koji se semantički povezuje sa stvaranjem stropošta-
           tateza. Kasnije, u bosanskom jezičkom idiomu dodano je ana-  vanja, krhanja, kršenja, pa grohotan smijeh označava ustvari gro-
           loško h u kombinaciji -a- + -n-, što je dalo oblik grahnuti jer   moglasno smijanje (moguće je da je upravo morfemski element
           je u nesvjesnom jezičkom poimanju h doživljeno kao element   gro- onomatopejski motiviran i u riječi grom- i u riječi groh-, no
           koji nedostaje u strukturi: granuti > grahnuti, kao što to ima   to još uvijek nije dokazano). Kako je već kazano, kasnije je došlo
           npr. pihnuti, bahnuti, gruhnuti i sl., što pokazuje unutarnje za-  do pomjeranja značenja koje se često može čuti u bosanskom
           konomjernosti i uopćavanja prema oblicima koji imaju etimo-  žargonu: glagol grohnuti, za nekoga, znači propasti u fizičkom
           loško h: dahnuti, duhnuti, mahnuti, lahnuti itd. Ali o tome drugi   smislu, oslabiti, podmaknuti, usukati se, izmršati, ostarjeti itd. U
           put. Važno je da nam je napokon grahnulo, a onda i lahnulo!  svim tim nijansama riječ je o metaforičkom proširivanju značenja.
                                                               Tako neko i nažalost grohne, ali se srećom može i popraviti, ili
                                                               kako bi se još u narodu kazalo, ćohnuti, tj. ćohn’o se!
           EH ŠTO JE GRUHALO!

                                                               UHAVIZASTE LI OVO O ČEMU PIŠEM?
           Glagol gruhati donekle je sporan sa stanovišta utvrđivanja nje-
           gova porijekla, što se dakako odnosi i na druge izvedene riječi.
           Prema morfemskoj strukturi, proizlazi da je osnova riječi gruha-,   Riječ havizati specifično je bosanska, iako ponegdje u našim rječ-
           iako neki leksikografski priručnici ne navode pretpostavljeni oblik,   nicima nije evidentirana ili je navedena pod natuknicom avizati. Na-
           pa tako npr. neki hrvatski rječnici navode oblik gruvati, dok neki   ime, riječ nije orijentalnog već romanskog porijekla, kako potvrđuje
           drugi daju gruhati. U srpskoj jezičkoj praksi oblik je gruvati, a u   franc. avis, ital. avvisare, što znači obavijesti, obavještavati (se), iako
           bosanskoj – samo gruhati. Prema dostupnim podacima, može   je ustvari u bosanskom došlo do pomjeranja značenja u odnosu
           se pretpostaviti da je došlo do unakrštanja s oblikom grohnuti   na osnovno, tako da znači shvatiti, razumjeti, ali nakon određenog
           te da je porijeklo ovog oblika iz te korelacije a što se povezuje   spleta okolnosti, jer nerijetko podrazumijeva da (se) neko nakon ne-
           s elementom značenja koje podrazumijeva lupanje, lomljenje,   kog vremena uhaviza, isprva ne shvatajući o čemu je riječ, a što je
           kršenje i sl., a što je imanentno prisutno u riječima grohnuti,   svakako u semantičkoj korelaciji s obavijesti (se). A otkud u bosan-
           grohot i dr. Svakako, i ostali oblici koji se izvode iz navedene   skom havizati a ne avizati? Može se pretpostaviti da je u navedenom
           osnove jesu: gruhanje, ugruhan, gruhnuti i dr., pri čemu sve one   slučaju -h- naknadno dodano radi uklanjanja tzv. hijata između dva
           imaju svoja značenja. I jedna individualna asocijacija – tokom   vokala: u-aviza-ti, što je dalo u-h-aviza-ti, tj. uhavizati. Kasnije je ovo
           granatiranja opkoljenog Sarajeva ova riječ bila je jako frekven-  h- preneseno u osnovni oblik –avizati, dajući specifično bosanski
           tna: Ma sve je dobro, samo da ne gruha!             oblik: havizati. Eh, ako smo uhavizali, neka tako i ostane, napokon!



                                                                                                   STAV 28/10/2022 49
   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54