Page 59 - STAV broj 298

Priredio: Hamza RIDŽAL

z prvih stoljeća naseljavanja Slave-
na na ovom području se, međutim,
nije sačuvao nijedan spomenik. Od
I6. stoljeća, dakle od vremena nakon
što su Slaveni već preplavili cijeli Bal-
kanski poluotok i trajno osvojili većinu
područja današnje Bosne i Hercegovine
pa sve do početka formiranja države u
Bosni u 11. stoljeću, oni su nam poznati
jedino iz oskudnih navoda bizantijskih
pisaca i uglavnom Konstantina Porfiro-
geneta, kao i imena pojedinih županija i
gradova, a možda i samo utvrda. Do nas
je od svega toga doprla jedva nekolicina
tih spomenika. Ondje gdje nisu postojali
začeci kulture, ondje gdje nije bilo ni for-
mirane države ni pisma, tu ni zemlja nije
imala šta da proguta ili da sačuva. Tek u
9. stoljeću Ćiril i Metodije uvode, zajed- Uklesani znakovi kod Žljeba
no s kršćanstvom koje su propovijedali
na svojim dugim putovanjima, i pismo
umjesto dotad isključivo korištenih ureza Bosanski župani koji su nastanjeni oprema ili komad oružja ili – kao veliki
kod Slavena, a staroslavenski, književni na Vrelu Bosne osnivaju bosansku ba- raritet – neka kovanica bosanskih kralje-
jezik ovih apostola, koji se i danas u cr- novinu, koja postepeno pripaja čitavo va. Blizu Višegrada kod Žljeba može se
kvama upotrebljava, postaje majka razli- područje današnje Bosne i Hercegovine, vidjeti grupa čudnih znakova uklesanih u
čitih književnih jezika svih Slavena tako a kasnije prerasta u zasebno kraljevstvo, stijenama koji izazivaju čuđenje putnika.
što su ga pisci pojedinih plemena i naroda stalno čuvajući svoj poseban nacionalni Neki su u ovim znakovima vidjeli klinasto
postepeno približili svojim dijalektima. razvoj u odnosu na susjedne i plemenski pismo, drugima su se činili kao nerješiva
Prvi počeci razvoja države, međutim, ma- srodne srpske države, čak i u periodu vr- zagonetka. Poznavalac srednjovjekovnih
kar na našem području, pripadaju jednom hunca njene moći, a priključivši se, po znakova uklesanih u kamen neće ni za
još kasnijem dobu, prije uvođenje pisma. uzoru na Hrvate, savezu ugarske krune, trenutak posumnjati u to da je i ovdje
U istočnim dijelovima Balkanskog poluo- iako pod vlastitim nacionalnim kralje- u pitanju ista stvar. Temeljitija analiza
toka su kasniji napadači, turanski Bugari, vima. Iz ove epohe susrećemo hiljade i pokazuje da strogo geometrijske figure
u 7. stoljeću pokorili tamošnja plemena hiljade povelja, prvenstveno u arhivima potpuno odgovaraju četverolistu kakav
i uspostavili u 9. stoljeću na istom tom Dubrovnika i Venecije, zatim Vatikana je korišten za izradu znakova uklesanih
mjestu državu. Ta država postaje slaven- i Ugarske, a ko zna šta to još kriju ladi- u kamen uglavnom u vrijeme prijelaza iz
ska. Naime, ponavlja se razvojni put koji ce što ih bosanski begovi ljubomorno romanske u gotsku fazu razvoja građevi-
je bio čest prilikom seobe naroda: osva- čuvaju. Drukčiji historijski spomenici narstva. Kod Višegrada su u rimskom, a
jač gubi vlastitu nacionalnost, ali pritom iz ove epohe nisu sačuvani. Ponekad se kasnije i u turskom razdoblju, izgrađe-
i dalje vlada kao povlašten stalež. Ime iz zemlje iskopa srednjovjekovna ratna na značajna zdanja. Ovi srednjovjekovni
osvajača znači sad, uz neznatnu izmjenu,
otprilike gospodar. “Bugari” se zove cije- Stećak u Pavlovcu
li narod, gospodar se zove “bojar”. Tako
nastaje prva slavenska država, prvo sla-
vensko kraljevstvo. Ali tek kasnije, u 10.
stoljeću, ova prva južnoslavenska država
raspada se pod bizantijskom silom, koja
se još jednom uzdiže, a poglavari ostalih
južnoslavenskih plemena koja su živjela
pod bizantijskom vrhovnom vlašću, župa-
ni i kneževi, neprestano se bore za svoju
ličnu prevlast. Tek tad se iz ovih borbi,
koje zatim u vremenu velikog crkvenog
raskola raspiruju i religijski utjecaji, ra-
zvija s jedne strane srpska pravoslavna,
a s druge rimokatolička hrvatska država.
U svom prvom usponu i natjecanju obje
nastoje proširiti svoju moć na našu regi-
ju. Reakcija na takve pokušaje dovela je –
potpomognuta trećim snažnim faktorom
– do nastanka bosanske države.

STAV 19/11/2020 59