Page 64 - STAV broj 407

DRUŠTVO

Piše: Izet PERVIZ
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

osip Vancaš bijaše toliko uronjen u
secesiju i opčinjen mogućnostima
koje taj umjetnički pravac pruža
Jumjetnikovoj mašti da je, kažu, pr-
votni nacrt za Crkvu Presvetog Trojstva
na Dolac-Malti uradio baš tako, u duhu
nove umjetnosti, kako je zvaše Francu-
zi, otcjepljenja, kako je zvaše Austrijan-
ci, modernog stila, kako je zvaše Engle-
zi, ili stila mladenačkog, kako je zvaše
Nijemci, ili naprosto moderne, tako je
prozvaše u Španiji. Mora da se naručilac
Josip Štadler, prvi bosanski nadbiskup,
štrecnuo od iznenađenja kada je učenik
velikog Friedricha Schmidta, zvanični ar-
hitekt Vrhbosanske nadbiskupije, njegov
savjetnik za gradnju, već nekoliko godina
vlasnik privatnog projektnog ateljea, iza
kojeg te 1902. godine već stajahu ozbiljne
građevine, pa Katedrala Srca Isusovog, pa
zgrada Zemaljske vlade, pa tek izgrađena
bogoslovija i Crkva svetog Ćirila i Meto-
dija, i još stotine objekata, kada je, dakle,
Vancaš prostro pred njega svoje nacrte, a
oni odisaše duhom secesije i bijahu ispre-
sijecani crtežima njenih smionih deko-
racija. Ali, iskusan i navikao na mnoga
iznenađenja, pogotovo otkako je došao
u Bosnu da nakon tolikih stoljeća obno-
vi bosansku biskupiju, ili “drevnu Crkvu
Vrhbosansku”, kako je crkveni oci među
sobom zvaše, nije se Štadler, zasigurno,
dao smesti, te se, pretpostavljamo, samo
nakašljao, navukao smiješak na usne i,
zamišljamo, zakoračio prema arhitekti.
Pregrlio je Josip Štadler Josipa Van-
caša i protresao ga kao da pred njim sto-
ji kakvo momče koje je upravo završilo
s mučnom ispoviješću, te mu sveštenik
nastoji poručiti da nema tih grijeha koje
ne bi mogla saprati bezgranična Božija
milost i razriješiti ga za vijeke vjekova.
Polahko, u tišini, odveo ga je do prozora
i zagledao se prema Crkvi svetih Ćirila i Crkva Presvetog Trojstva na Dolac-Malti
Metodija, izgrađenoj prije nekoliko go-
dina baš po nacrtima Vancaševim, u stilu
neorenesansnom – dakle, onako kako su BOGOMOLJA
građene sve javne zgrade po Sarajevu s
idejom da govore o veličini carstva – tek
i da izaziva strahopoštovanje kod učeni- DVAJU JOSIPA
s blagim ukrasima koji bi se mogli pripi-
sati baroku, ali nimalo kitnjasto, već sve
u duhu katoličkom, da bude grandiozno

ka i naroda, ali ipak prigušeno u raskoši.
Baš tu sintagmu “prigušeno u raskoši” Izgrađena je 1903. godine u romano-gotičkom stilu po nacrtu Josipa
upotrijebio je Josip, ovaj drugi, Štadler,
kada je prije deset godina naručivao kod Vancaša, a finansijsku konstrukciju zaokružio je Josip Štadler.

64 23/12/2022 STAV