Page 62 - STAV broj 382
P. 62

DRUŠTVO



          zadiru u takva pitanja i da isticanjem   Pola stoljeća nakon bune       Definiranje pozitivnog nacionaliz-
          “podidentiteta” naspram nacionalnih                                  ma koji podrazumijeva ljubav za svoj
          “nadidentiteta” izazivaju probleme u   Husein-kapetana u Sarajevu    rod, odnosno narod, i negativnog na-
          navedenim državama.               i Mostaru veza s narodom           cionalizma, odnosno šovinizma, koji
            Kao što se vidi, najopasniji oblik                                 podrazumijeva umanjivanje vrijedno-
          predstavlja isticanje nacionalnog u   i podrška od njega traži       sti drugog i napade na njega, izvršeno
          istinskim multikulturalnim država-  se isključivo na vjerskoj        je na sljedeći način: “Božiji poslanik
          ma kakva je bila Osmanska Država,                                    (Muhamed, a. s.) je upitan: ‘Da li je
          gdje nacionalno uopće nije bilo bitno,  osnovi. Ovo pokazuje da      ljubav prema svom narodu nacionali-
          ni u obliku nacionalnog identiteta, ni   buna Husein-kapetana        zam/rasizam?’ Božiji poslanik je ovako
          “nadidentiteta” ili “podidentiteta”. Za                              odgovorio: ‘Ne, međutim, ako neko
          svaku državu bune se opasne, ali za  Gradaščevića nije mogla         pomaže svom narodu u činjenju nasi-
          državu poput Osmanske među najo-  imati nacionalni značaj, niti      lja, onda je to nacionalizam/rasizam.’”
          pasnijim jesu bune koje imaju nacio-                                    U predislamsko doba kod pojedin-
          nalni karakter, kakav se pridaje buni  joj je bošnjački narod takav   ca odnos prema svom plemenu/narodu
          Husein-kapetana Gradaščevića.     značaj davao.                      imao je primat i bio je najvažniji u od-
            Bošnjaci nisu imali niti jedan razlog                              nosu prema drugima. Međutim, kod
          da budu nezadovoljni svojim položa-                                  onih koji su prihvatili islam i koji su
          jem u Osmanskoj Državi. U odnosu na   Osmanske Države, protiv koje su se   time prihvatili i gore navedene kur’an-
          veće narode, imali su mnogo više svo-  pobunili prema različitim etničkim   ske ajete i hadise došlo je do promjene:
          jih predstavnika u vrhu vlasti nego bi   identitetima, a time i prema Bošnja-  “Islam primat ne daje plemenskom (na-
          ih po brojnosti zapadalo. Ako se uzmu   cima kao narodu. Treba uzeti u obzir   cionalističkom) jedinstvu nad musli-
          veliki veziri kao pripadnici određenih   kako je takav odnos prema etničkom   manskim jedinstvom. (Kur’an 28:15 i
          etničkih grupa, treba najprije spome-  utjecao na svijest tadašnjeg bošnjačkog   49:13), jer nacionalizam pogrešno vodi
          nuti da su kod Turaka u predosman-  naroda o važnosti etničkog identiteta   ljude da pomažu svojoj vlastitoj naciji
          skom razdoblju svi veliki veziri bili   i da li je ta etnička, odnosno nacional-  u borbi za nepravednu stvar... Otuda ni
          Turci. Osmanski period može se po-  na svijest bila dovoljno raširena među   jedan musliman ne bi trebao potcije-
          dijeliti na tri razdoblja:        tadašnjim bošnjačkim narodom da bi   niti drugog muslimana po bilo kojem
            - Doba uspona Osmanske Države   ga usmjerila na ostvarenje nacional-  osnovu, čak kada je u pitanju i idžtihad,
          od 1453. do 1611, u kojem su domini-  nih ciljeva i borbu protiv Osmanske   samo na osnovu etničke pripadnosti.”
          rali veliki veziri bošnjačkog porijekla;  Države čiji su dio bili. Bez toga je ne-  Dolaskom islama odmah je došlo do
            - Period od 1611. do 1794, u kojem   moguće razumjeti bunu Husein-kape-  potiskivanja individualnog identiteta
          su dominirali veliki veziri albanskog   tana Gradaščevića i njenu eventualnu   i davanja prednosti pripadanja cjelo-
          porijekla;                        nacionalnu dimenziju.              kupnom “ummetu”– zajednici, nad
            - Period od 1794. do 1922, u ko-   Stav Osmanlija prema etničkom   pripadanjem pojedinom plemenu ili
          jem su dominirali veliki veziri tur-  zasnivao se prvenstveno na vjerskim   narodu: “Nakon prihvatanja islama
          skog porijekla.                   osnovama, to jest odnosom islama   od pojedinca se više nije očekivalo da
            Na vrhuncu Osmanske države, u   prema ovom pitanju. Za analizu ovog   žrtvuje svoj život i sve što mu pripada
          vrijeme sultana Sulejmana Zakono-  odnosa najvažniji su Kur’an i hadis,   za čast, ugled i sigurnost svog plemena;
          davca, ni jedan vezir nije bio Turčin.   odnosno praksa Muhameda, a. s, kao   on se više nije vladao po plemenskim
          Također: “Bošnjaci i drugi na islam   osnovni izvori islamskog prava i svih   zakonima i običajima. Umjesto toga,
          obraćeni narodi nisu izgubili nacio-  drugih stavova prema različitim druš-  njegovim životom dominira ideja o
          nalni identitet. Mogli su se slobodno   tvenim pojavama. Osmanski vladari, a i   jednoći Allaha i poslanstvu Muhameda
          iskazivati... Njihov položaj među cr-  drugi službenici Carstva bili su veoma   (neka je mir i spas na njega!). On sada
          kvama (pravoslavnom i katoličkom,   obrazovani, što je načelno određivalo   ima nove vrijednosti i zakone po koji-
          op. a.) je učvršćen... Uvažavane su ri-  njihove stavove i prema etničkom pi-  ma upravlja svoj život; muslimani su
          ječi njihovih vezira i velikih vezira.”  tanju, to jest postojanju različitih et-  pozvani da žive iznad predodređenog
            Ako se za neku pobunu muslima-  ničkih grupa općenito, a i konkretnih   plemenskog identiteta.”
          na tvrdi da je imala nacionalni karak-  grupa pod njihovom vlašću. Kur’an ne   Samo imenovanje Osmanske Dr-
          ter, mora se utvrditi šta je nacionalno   posvećuje posebnu pažnju etničkom   žave pokazuje njen osnovni karakter,
          značilo u islamskoj državi, kako su se   identitetu pojedinih naroda. Samo   a to je da etničko nije bilo važno. Ona
          generalno muslimani odnosili prema   postojanje pojedinih naroda, odnosno   ni u svom nazivu nije imala tursku
          tom pitanju. To bi bila osnova od koje   svrha njihovog postojanja izražava se   odrednicu. Kao i kod svih drugih mu-
          se polazi u analizi pobune muslimana u   na sljedeći način: “O, ljudi, Mi vas od   slimanskih naroda u odnosu na etnič-
          islamskoj državi. Bez uvažavanja ovih   jednog čovjeka i žene stvaramo i na na-  ko, prednost je davana vjerskom.
          elemenata, analiza takve pobune bit će   rode i plemena vas dijelimo da biste se   Što se tiče Bošnjaka, o tome nam
          nedovoljna. Tu nikakvu ulogu ne igra   upoznali. Najugledniji kod Allaha je   nekada poznati muslimanski javni
          to da li je neki autor i sam vjernik, ate-  onaj koji ga se najviše boji...”  radnik Osman Nuri-beg Firdus kaže:
          ista, da li slijedi ovakvu ili onakvu ide-  Ovim ajetom svrha stvaranja ra-  “Biti u isto vrijeme musliman i osjećati
          ologiju. Takav pristup jednostavno je   zličitih naroda jeste “da biste se bolje   se nacionalno to nije moguće. Islam je
          neizbježan. S obzirom na to da se buni   upoznali”. Dakle, nikakvo isticanje   preči od narodnosti.”
          Husein-kapetana Gradaščevića daje   pojedinih naroda zbog njihovog etnič-  Stjepan Radić 1921. godine u osnovi
          nacionalni značaj, odnosno karakter   kog identiteta, nikakvo pridavanje važ-  pravilno donosi zaključak u vezi osje-
          borbe za nacionalno pitanje, najpri-  nosti etničkoj komponenti. Ovaj ajet   ćaja i stavova vjerujućih muslimana:
          je treba objasniti kakav je bio odnos   određuje i da nema izabranih naroda.  “Onaj pojam da islam ubija narodnost



         62  1/7/2022 STAV
   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67