Page 86 - STAV broj 356 - 357
P. 86

DRUŠTVO



          to omogućeno već i time što je Musa na-
          spram buntovnih berberskih plemena
          provodio pomirljiviju politiku, uvodeći
          ih nepovratno u orbitu islama nakon de-
          setljeća krvavih i teških buna.

          PRVI POKUŠAJI OSVAJANJA
            Već 704. godine Musa šalje svoga sina
          Abdullaha u pomorski napad na medite-
          ranske otoke Baleare, Sardiniju i Siciliju.
          Na Siciliji su muslimani čak uspjeli osvo-
          jiti i jedan grad uz veliki plijen, što je bio
          početak niza jakih prodora. Međutim, ni
          jedan od ovih napada, čini se, nije imao
          karakter invazije. Razloge treba tražiti u
          tome što je Sicilija bila dobro učvršćena,   Opsada Messine 1040. godine
          a nakon 711. godine muslimani su mno-
          go snage trošili na konsolidaciju vlasti u   dolazilo do većih okršaja između Sicilije   koji će izrasti u sposobnog upravnika i
          Španiji. Međutim, ratnički pohodi na Si-  i muslimana. Neminovno dolazi do rasta   dokazati se u gušenju bune 799. godine.
          ciliju postali su tako učestali da su se od-  trgovine i bližeg upoznavanja dva svijeta,   Za nagradu, halifa er-Rešid imenovao
          vijali skoro svake godine. Tako su zabilje-  što ilustrira slučaj stratega Elpidija, koji   ga je emirom Ifrikije. Bilo je to de facto
          ženi napadi 727, 728, 729. i 730. godine.   se bio pobunio protiv carice Irene i nakon   priznanje Ibrahimove autonomije, koju
            Nedugo nakon toga, na namjesničku   poraza spas potražio u Ifrikiji. Čuveno   je on plaćao velikim godišnjim tributom.
          poziciju u Sjevernoj Africi dolazi Ubej-  izaslanstvo halife Haruna er-Rešida Karlu   Ibrahim, prvi vladar i rodonačelnik
          dullah b. Habhab, koji počinje ozbiljno   Velikom putovalo je preko Ifrikije i Italije.  dinastije Aglabida, koja će čitavo stolje-
          razmatrati osvajanje Sicilije. Tako 739/740.                         će slobodno vladati sjevernom Afrikom
          godine on oprema veliku flotu pod vod-  CASUS BELLI                  i s vremenom osvojiti Siciliju, naslijedio
          stvom Habiba b. Ebu Ubejdea, nećaka   U vrijeme zatišja došlo je do bitnih   je neke unutrašnje probleme s kojima su
          briljantnog Ukbea b. Nafia, sa zadatkom   promjena s obje strane Mediterana. Si-  se susretali i njegovi prethodnici, dok su
          da se Sicilija konačno osvoji. I zaista, voj-  cilija je podijeljena na manje upravne   neki bili plod novih okolnosti. Tako se on
          ska se iskrcala na otok, osvojila nekoliko   jedinice organizirane oko jakih utvrda   morao suočiti s pobunama ambicioznih
          gradova i napravila prodor u unutraš-  koje se dodatno izgrađuju i učvršćuju.   generala iz džunda koji su se povodili za
          njost. Međutim, dok je vojska opsjedala   To je značilo da svako buduće osvajanje   njegovim primjerom, a njegovi sinovi i
          Sirakuzu, koja samo što nije bila pala, do   Sicilije mora računati s jakim lokalnim   nasljednici sa sve jačom osudom islam-
          njih je stiglo naređenje da se hitno vrate   otporom. S druge strane, nepokoleblji-  skih učenjaka zbog raskošnog stila života
          nazad zbog velike pobune Berbera Maj-  vim duhom Abdurrahmana b. Muavije,   i nepravnog kupljenja poreza. Posebno je
          sare. Od bijesa je zapovjednik vojske, po   “Sokola Kurejšija”, Andalus postaje ne-  kritična bila pobuna iz 824. godine, s ko-
          predaji, sabljom udarao tako jako po ka-  zavisna emevijska zemlja, izvan uprave   jom se teškom mukom izborio njegov sin
          piji Sirakuze da je na njoj ostavio duboke   Abasida. Vlast halifa na Magrebu slabi i   i drugi nasljednik Zijadetullah. Pobunu je
          tragove. Do pobune je došlo jer je Ubej-  samim pomicanjem prijestolnice u Bag-  činilo opasnim to što su je prešutno, ako
          dullah pokušao berberskim plemenima   dad, a bune Berbera počinju sve više po-  ne sasvim otvoreno, odobravali učenjaci
          nametnuti ranije ukinute poreze.  primati vjerski, sektaški karakter. U tako   s velikim utjecajem u narodu.
            Slična stvar dešava se i desetak godi-  neizvjesnom stanju halifa godine 772. šalje   Zato možemo zamisliti da je, uklije-
          na poslije, kada 753. godine muslimani   veliki odred profesionalne vojske, džun-  šten između nemirnih ratnika džunda,
          šalju još jednu jaku ekspediciju s ciljem   da, iz Horasana, čiji zapovjednici nisu   buntovnih Berbera i alima koji su glasno
          osvajanja Sicilije, ali i ona se morala opo-  imali suviše razumijevanja za berberske   kritikovali njegovu vlast, emir Zijadetu-
          zvati uslijed pobune Berbera. Desilo se to   pritužbe. Sastavljenu mahom od Arapa i   llah I (817–838) s velikim zanimanjem
          još u vrijeme abasidskog prevrata, tako   nešto Perzijanaca, među tom jakom voj-  dočekao izbjeglog stratega Sicilije Eufe-
          da čitavih pola stoljeća nakon toga nije   skom bio je i mladi Ibrahim el-Aglab,   mija, koji je na njegov dvor u Kajrevan
                                                                               došao s intrigantnom ponudom.
                                                                                  Naime, Eufemije se bio pobunio pro-
          Prvi napadi na Siciliju povezani su s islamskim osvajanjem           tiv cara, ali nakon što je poražen na boj-
          Sjeverne Afrike i, na širem planu, dugotrajnim ratovima i            nom polju uspio se prebaciti do afričke
          okršajima s Bizantijcima. Od polovine sedmog do polovine 8.          obale, gdje je 827. godine zatražio vojnu
                                                                               pomoć od emira. Za takvu uslugu priznao
          stoljeća ti napadi imali su više gerilski i pljenidbeni karakter,    bi njegovu vrhovnu vlast i plaćao bi tri-
          s obzirom na to da je mnogo više snage moralo biti potrošeno         but. Zijadetullah nije želio propustiti ta-
                                                                               kvu priliku i odmah je okupio svoj dvor,
          na osvajanje i konsolidaciju ogromnog prostora od Atlantika          a posebno one koji su ga najviše kritiko-
          (uključujući Španiju) do Crvenog mora. S druge strane,               vali kako bi im predočio takav prijedlog.
                                                                               Razumjelo se, samo po sebi, da je to dobar
          Siciliju je Bizantija izgradila kao pravi bastion odbrane            povod i za eventualno osvajanje čitavog
          centralnomediteranskih posjeda, posebno nakon gubitka                otoka. Međutim, emir nije mogao natje-
                                                                               rati učenjake i savjetnike da tek tako pri-
          važnih gradova na području današnjeg Tunisa.                         stanu na takvu avanturu. Spominje se da



         86  31/12/2021 STAV
   81   82   83   84   85   86   87   88   89   90   91