Page 67 - STAV broj 385

Gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo što znam i koji su mi usadili osjećaj za li-
prije nekoliko godina prihvatila je inicija- jepo. Usput rečeno, sa sigurnošću tvrdim
tivu ovog umjetnika da se u centru glavnog da Halil Tikveša spada u top tri najznačaj-
grada Francuske postavi skulptura koja će nija grafičara svijeta. Nažalost, mnogi su i
podsjećati na Genocid u Srebrenici. Ipak, u prošlosti, ali i danas hoće, da mi bude-
do dana današnjeg do realizacije ovog pro- mo ‘zalupani’, da nemamo pojma, da bu-
jekta nije došlo. demo obični glupaci. Žele da manipuliraju
“Realizacija izgradnje spomenika u nama, da budemo robovi. Danas mnogi ne
Parizu ubijenim u Srebreničkom genoci- žele da ljudi znaju ko je Tiziano Vecelli, Sir
du trenutno stagnira. Iako je gradonačel- Peter Paul Rubens, Rembrandt ili Rumi,
nica Pariza Anne Hidalgo bila za ovu ide- a to mi ne smijemo sebi dopustiti. Narod
ju, komisija koja je zaprimila moj projekt koji nema svoju kulturu je podložan raznim
odgovorila mi je da je izgradnja ove vrste malverzacijama. Čim čovjek ne poštuje
spomenika ‘malo komplicirana stvar’. Ne svoje korijene i tradiciju, svoju kulturu,
znam u čemu je problem, ali u svakom slu- nestaje kolektiv kojem pripada. Mi nismo
čaju imam na umu da je francuska politika narod koji samo ždere, pije i sere, već jed-
dosta dugo plesala sa srpskom politikom i na ozbiljna populacija, ali to ne umijemo
da smo joj mi samo ‘simpatični’. Ja ovim cijeniti. Mi skoro da ne proizvodimo nove
spomenikom želim doprinijeti da i Fran- vrijednosti. Međutim, moram reći da je
cuska oda počast srebreničkim žrtvama, za i Francuska u tom kritičnom momentu.
čiji je gubitak života i ona donekle kriva. Sada, ako u Francuskoj zapalite knjigu –
Francuski generali su sredinom 1990-ih umjetnik ste. Ne ide to tako. Danas vrijed-
bili u Srebrenici, a ne Mirza Morić. Zašto nost prišivaju destrukciji jer živimo u eri
sam ja danas uz Ukrajinu? Baš zato što i dekadencije. U BiH svi govore o stećcima,
ona isto proživljava što je i zemlja naših a rijetki su oni savremeni umjetnici koji u
predaka preživljavala prije tri decenije. U svojoj umjetnosti koriste motiv stećka. Isto
toku agresije na BiH dijelio sam i letke i je i u Francuskoj. Svi se hvale veleljepnim
crteže u Parizu, na trgovima, u metroima, francuskim katedralama, a niko ne gradi
u ugostiteljskim objektima, kojima sam crkve”, govori o položaju kulture i umjet-
želio skrenuti pažnju Parižana na sve ono nosti u savremenom trenutku.
što se dešava u jednoj predivnoj evropskoj Govori da mu je žao što u BiH nije bio
zemlji. Golemi je problem bio što je tada skoro tri godine, najviše zbog pandemije
u Francuskoj vladalo mišljenje da su bor- virusa korona, ali s ponosom govori da je
ci za slobodnu BiH bili pobunjenici koji do tada bio redovan. Dođe u svoje Brčko,
ruše Jugoslaviju”, stava je on. tamo ima kuću i prijatelje.
Osim Brčkog, i Bihać također krasi “Ja dolazim, ali sam tužan zbog samog
skulptura Mirze Morića nazvana “Bihaćko ustrojstva BiH, tj. te podjele na entitete i
srce”. Nju je poklonio gradu Bihaću jer je Brčko distrikt. Mnogi će reći da je to na-
i to, prema njegovim riječima, jedan heroj- metnula međunarodna zajednica iako bih
ski grad kao što je, naprimjer, i Goražde. ja bio oprezan s tom konstatacijom. Tačno
To su “punktovi egzistencije, lijepe sredi- se zna ko je od evropskih i/ili svjetskih sila
ne s prekrasnim i prepametnim ljudima”. kriv za pat-poziciju u kojoj se BiH nalazi.
Uglavnom, ja ulozi Francuske dajem ne-
MOGUĆNOST POVRATKA OSTAJE gativnu ocjenu. Malo je bilo onih Francu-
OTVORENA za koji su bili tu za BiH kada joj je pomoć
Mirza Morić jednom je prilikom ustvr- najviše trebala. Da budem direktan, da
mrzim’, koji u centar stavlja ubistvo njego- dio da bi svojim djelima dao više ljepote nije bilo pojedinaca koji su smatrali da je
vog oca Edhema Ćudića u logoru Batković da živi u BiH umjesto u Francuskoj jer je dužnost pomoći napadnutoj strani tokom
kod Bijeljine. To pismo je inače sitnije od njegova država sama po sebi prelijepa i in- agresije, teško bi se iz Francuske dočekala
pisma Hamurabijevog zakonika. Ja kroz spirativna. On također ističe da je Bosna institucionalna reakcija. Mnogi me pitaju
svoju umjetnost želim poručiti i to da rato- kroz historiju dala velike ljude, da je naš kako ovo sve mogu govoriti o Francuskoj,
vi, logori i sva druga stradanja nisu ‘tuča’. narod strašno pametan, ali da smo kroz u kojoj živim i radim. Ja im samo odgovo-
U Auschwitzu se ljudi nisu tukli, u Dac- historiju i strašno stradali. rim da sam francuski državljanin, ali sam
hauu se ljudi nisu tukli, a ni u Srebrenici “S Austro-Ugarskom smo živjeli zlatno bosanski čovjek”, dao je svoje mišljenje o
ljudi nisu tukli. U svim ovim slučajevima doba, a njenim raspadom krenulo je i naše odnosu francuske politike prema nama.
se dobro zna ko je bio zločinac, a ko žrtva, i uništavanje. Ne znam da li znate za taj po- Na najbolji mogući način Mirza Morić
te su stvari jasne i u mojoj umjetnosti. BiH datak, ali u Beču u jednom muzeju posve- zaključio je naš razgovor: “Kada se govori
je dala svijetu velike ljude i ne želim da nas ćenom njihovim velikim vojnim ličnostima o mom definitivnom povratku BiH, ništa
neko smatra običnim torom na Balkanu. imate jedan spomenik nazvan ‘Bošnjak na se ne zna. Da kojim slučajem izbije rat u
Neki bi danas pravili velikodržavne naci- konju’. Dakle, ti Austro-Ugari su nas pri- Francuskoj, ja idem za svoju Bosnu. Za-
onalne projekte, a uopće ne misle o jednoj znavali kao narod, kao narod snage, pame- što? Zato što ništa nemam braniti ovdje
notornoj istini da su velikodržavni projekti ti, izdržljivosti i ljepote. Ja sam imao sreću osim Muzeja Louvre i katedrala. Meni je
nemogući u Evropi. Evropa je jedan veliki da imam profesore poput Halila Tikveše, Bosna sve, ja sam ponosan na svoj narod
čamac na kojem nema solo veslanja, već je Mersada Berbera, Alije Kučukalića, Nade kojem je velika mana što još uvijek nije
sve u sinhronizaciji”, priča Mirza Morić. Pivac i drugih, koji su me naučili onome svjestan svoje vrijednosti.” n

STAV 22/7/2022 67