Page 66 - STAV broj 385

KULTURA

Oni su zahvalni na mom znaku podrške
Ukrajini, zahvalni su što mislim na Ukra-
jinu kao što sam mislio i na svoju Bosnu
ponosnu u toku agresije 1990-ih godina”,
ispričao nam je.

VAŽNO JE GOVORITI O MIRU I SLOBODI
Mirza Morić čovjek je koji je na sasvim
neobičan način došao u Pariz.
“Kada si mlad i lud, onda je samo
nebo granica. Putovao sam petnaest dana
do Pariza autostopom. Neposredno po za-
vršetku Akademije likovnih umjetnosti
u Sarajevu nisam se uopće vraćao u svoje
Brčko, već sam kombijem koji je prevozio
dnevne novine ‘Oslobođenje’ svoje lične
stvari poslao porodici, a ja sam nastavio
dalje prema gradu svjetlosti. To je bilo
sredinom 1970-ih godina. Kada sam sti-
gao do glavnog grada Francuske, nastupilo
je snalaženje, borba za goli opstanak. Čim
sam još uvijek tu, to znači da sam se ne-
kako snašao i opstao. Godinu po dolasku
bavio sam se raznim poslovima, a zatim “Ulozi Francuske dajem negativnu ocjenu. Malo je bilo onih
sam išao na Parišku akademiju punih 16
godina. Jednostavno, dolazim i slušam pre- Francuza koji su bili tu za BiH kada joj je pomoć najviše
davanja o umjetnosti jer se moglo ulaziti trebala. Da budem direktan, da nije bilo pojedinaca koji
i izlaziti u Parišku akademiju bez obzira
na to jeste li student ili ne”, govori nam su smatrali da je dužnost pomoći napadnutoj strani tokom
kako je došao do metropole koja slovi za agresije, teško bi se iz Francuske dočekala institucionalna
hram umjetnosti.
Svojim kiparskim radovima Mirza Mo- reakcija. Mnogi me pitaju kako ovo sve mogu govoriti o
rić šalje poruke mira i slobode. Nažalost, Francuskoj, u kojoj živim i radim. Ja im samo odgovorim da
za mir i slobodu najčešće se mora boriti,
o čemu naš sagovornik govori u nastavku. sam francuski državljanin, ali sam bosanski čovjek.”
“Od atentata Gavrila Principa na au-
strougarskog prestolonasljednika Franza Tada nije ubijen jedan čovjek, već tri, četiri nešto pođe po zlu, neće biti Francuske,
Ferdinanda Evropa je u ratovima izgubi- ili više. Uzmite u obzir dva svjetska rata, možda čak ni Evrope. Zato je važno na
la oko 400 miliona ljudi. Evropsko tlo je agresiju na BiH, a sada i ovaj rat u Ukra- sve načine, pa i kroz umjetnost, govoriti o
natopljeno krvlju. Trebamo biti svjesni jini. To su strašna razaranja, a ta razaranja miru i slobodi. Još jedan golemi problem
jedne bolne činjenice – broj Evropljana u prolaskom vremena bivaju sve gora. Evo, jeste ekološka nekultura. Zagrijava nam
ozbiljnom je padu i nastavlja opadati. Na sada se opet govori o velikom globalnom se planeta, a smeće bacamo na sve strane.
ogromnu žalost, ratovi su uvijek bili i, što sukobu, o potencijalnom novom svjet- Ja sam u mladosti pio Savu i Brku, danas
je najgore, bit će glavni razlog zašto ima- skom ratu, o upotrebi nuklearnog oružja. im teško od smrada možete uopće prići”,
mo tu negativnu statistiku. Ubistvo jednog Samo u Francuskoj imamo više desetina upozorava veliki francuski, ali i bh. kipar.
mladog čovjeka ubistvo je jedne porodice. nuklearnih postrojenja. Ako u jednom On naglašava da je u prošlosti zbog svo-
jih akcija imao ogromnih problema i s po-
licijom. Primjerice, učestvovao je u rušenju
Berlinskog zida, a na Brandenburškim
vratima nacrtao je jednu pticu, što je tre-
balo da simbolizira upravo slobodu. Tada
su ga vlasti Istočne Njemačke čak i pri-
tvorile, a on je, priča nam, samo želio da
se Evropa ujedini u tom momentu i to na
tri nivoa – da ne bude rata, da njene dr-
žave zajedno rješavaju ekološka pitanja te
da kooperiraju kroz kulturu.
“Godine 2019. napravio sam skulpturu
u znak sjećanja i na ubijene sugrađane iz
Brčkog. Uvijek kažem da je moja dužnost
bila, kao umjetnika, da dam doprinos ču-
vanju od zaborava nedužnih ljudi koji su
ubijeni tokom agresije na našu domovinu.
U granit je sa svih strana uklesan i tekst Ed-
vina Kanke Ćudića ‘Možda bi trebalo da ih

66 22/7/2022 STAV