Page 69 - STAV broj 385
P. 69
brže ga dozivamo iz memorije kada zatreba. U najnovijoj zbirci ilustracija
Sve situacije sam tretirao kao kulturološ-
ke elemente, tj. sastavne dijelove kulture. Emira Isovića dosta je
Elementi čine kulturu, kao što riječi čine humorističnih, ali i onih
jezik. Pisati o elementima kulture Bošnja-
ka kroz kratke vizualne opaske bila mi je elemenata koji na najbolji
namjera. Običaji, jezik, ekonomija, sprema- način prikazuju neke
nje hrane, kao i vjerovanja i sujevjerja su
sastavni dijelovi svake kulture”, objasnio zanimljive bošnjačke običaje
je u kratkim crtama. koje obično trpamo u koš
Kada govori o tome koliko je bilo teško
kroz vizual poslati poruku o psihološkim, sujevjerja. Čak je kroz sliku
socijalnim i kulturološkim elementima boš- i nekoliko riječi nastojao
njačkog naroda, Emir Isović je rekao da je
prošlo neko vrijeme dok je pronašao odgo- ukazati i na neke bošnjačke
varajući vizualni standard, karakterističan nelogičnosti iz svakodnevnog
i prepoznatljiv za samo ovo štivo, ali je na-
pomenuo da je sve to bilo vrijedno jer je ilu- života. Osim toga, pokušao je
stracija dosta efektan oblik komunikacije. upozoriti i na brojne opasnosti
“Sama ilustracija, kao oblik vizualnog
jezika, pojavom interneta i medija koji re- s kojima smo suočeni.
produciraju slike u boji, nije otišla u mirovi-
nu, već je upravo doživjela jedan smisleniji tehnologija nekritički prihvata en masse,
oblik, jednu formu koja postiže veći efekt. kada veze s prošlim generacijama blijede i
Ljudsko oko će uvijek voljeti da pogleda do- nestaju još u prvoj generaciji, volim shva-
bru ilustraciju, šaljivu karikaturu ili neku tati svoj rad kao svjedočanstvo o jednoj
detaljnu ilustraciju. Sve u svemu, reakcije kulturi pred izazovom i kao izvor za neke
su dosta pozitivne. Projekt je najprije živio buduće istraživače.”
na socijalnim mrežama, a tek nakon toga je Logično je pitati Emira Isovića, kao
objavljen kao knjiga”, rekao nam je. stručnjaka, na koji bi način opisao Boš-
njake, tj. kako bi objasnio koji je zaključak
NAZIV ZBIRKE ODGOVARAO UZ izveo nakon detaljnog istraživanja o ovom
CIJELI DISKURS balkanskom narodu. Iako podvlači da je
“Ja sam Bošnjak, nisam došljak” naziv nemoguće sistematično opisati ovu popu-
je nove zbirke ilustracija Emira Isovića, laciju u nekoliko rečenica, ipak je pokušao.
koji se, kako nam priznaje, nametnuo sam “Mi smo narod kojem je u njegovoj
po sebi. Priča da je ovaj naziv nekako od- historiji nekoliko puta bio ugrožen fizič-
govarao uz cijeli diskurs. ki opstanak. I svaki put smo uspjeli pružiti
“‘Kulturološki presjek’ je bio radni žilav otpor i preživjeti, ali uz velike gubit-
naslov, jer je koncept baziran na presjeku ke. U teritoriji ili stanovništvu. Sada smo
kulture, kao kada biste presjekli tortu, pa suočeni s praktičnom dilemom ostanka ili
na jednoj šniti vidjeli kompletan sadržaj odlaska za poslom. Mislim da je ova stalna
svih njenih slojeva. Tako i ove karikature psihološka prijetnja po opstanak utjecala na
označavaju presjek kroz materijalno i du- našu mentalnu sliku svijeta, tj. naše težnje,
hovno biće Bošnjaka, koji, evo, već stolje- nadanja, strahove, vrijednosti, institucije
ćima preživljavaju na ovoj vjetrometini iz- i norme ponašanja. Naročito je to vidljivo
među Istoka i Zapada”, napravio je šlagvort kroz naš inat, koji nas je često i spasio”, na
za nastavak našeg razgovora o ovoj temi. kraju je istakao našu karakternu crtu po ko-
Naime, nemoguće je ne uočiti da je Emir joj smo, kako on primjećuje, prepoznatljivi,
Isović dosta u svom profesionalnom radu uz dodatak da se nikako ne smije zaboraviti
zaokupljen temom Bosne (i Hercegovine) Sandžak i sandžački narod, kojem je posvetio
i njene historije. Kada obrazlaže zašto je i “Ilustrovanu mapu Sandžaka” s vizualnim
to tako, on najprije istakne da je po pro- opisima kulture Bošnjaka Sandžaka, koji je,
fesionalnom pozivu kulturolog, što znači što je općepoznato, historijska regija koju su
da istražuje i piše o kulturi (kulturama). od Osmanlija 1912. godine zauzele Srpska
Pristup istraživanju kulture može biti (sjeverni dio) i Crnogorska (južni dio) vojska.
dvostran: “O nekoj kulturi mogu pisati pri- Više nego interesantnu zbirku ilustraci-
padnici te kulture (emska perspektiva) ili ja “Ja sam Bošnjak, nisam došljak” moguće
stranci (etska perspektiva). Ovo bi bio opis je nabaviti u knjižarama “Svjetlostkomerc”
kulture s emske perspektive gdje ja, kao u svim većim gradovima naše domovine, a
pripadnik te kulture, pišem i istražujem o Emir Isović nastavlja raditi. Iako nam nije
kulturi Bošnjaka. Emska perspektiva ima mogao otkriti više informacija o svom no-
prednost što je prisnija, neposrednija, ali vom projektu, kako ga ne bi urekao, kaže
samim tim i pristranija. U vremenu kada da će on biti baziran na priči o jednom su-
cijeli svijet juri bezglavo naprijed, kada se perjunaku. n
STAV 22/7/2022 69
